Liječnike se i dalje “silom” zadržava u domovima zdravlja!

Ako se raspadne sustav primarne zdravstvene zaštite, a tu prije svega mislim na obiteljsku medicinu, raspast će se cijeli sustav liječenja jer je primarna zdravstvena zaštita temelj čitavog zdravstvenog sustava, upozorava dr. Damir Biloglav, dugogodišnji zadarski obiteljski liječnik i predsjednik Udruge liječnika privatnih poslodavaca u ugovornom odnosu, komentirajući novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je na snazi od 1. siječnja ove godine.  
Očekivanja liječnika primarne zdravstvene zaštite od novog Zakona, kaže dr. Biloglav, bila su velika, a na kraju se njime predviđaju neka rješenja koja bi mogla još i pogoršati postojeće, ionako nezadovoljavajuće stanje.
Umjesto koncesionara sustav ordinacija
Jedan od problema, smatra dr. Biloglav, je što novi Zakon ne uređuje odnos domova zdravlja i sadašnjih koncesionara, ili po novome sustava ordinacija, onako kako bi trebao.
– Obiteljski liječnici trebali bi biti vlasnici ne samo djelatnosti nego i prostora u kojem rade, kao i opreme, što je sada u vlasništvu domova zdravlja, odnosno lokalne vlasti. Takva ovisnost o domovinama zdravlja odbija mlade liječnike da se odluče za obiteljsku medicinu jer dugoročno ne znaju što ih čeka, ne znaju hoće li ih se vratiti u sustav domova zdravlja, pa se ne žele upustiti u neizvjesnost, kaže dr. Damir Biloglav i navodi kako bi se trebao pronaći najbolji i najoptimalniji model za rad ugovornih ordinacija, te kao jedan od mogućih navodi, primjerice, javno-privatno partnerstvo.
– Nije sama po sebi ideja da mi budemo vlasnici prostora već je cilj da se zajamči sigurnost mladim liječnicima i da ih se motivira kako bi se opredijelili za obiteljsku medicinu. Primarnu zdravstvenu zaštitu treba učiniti atraktivnom mladim ljudima da bi se osigurala njena budućnost, jer ako ona ne funkcionira cijeli sustav zdravstva ne može biti učinkovit, napominje dr. Damir Biloglav i ističe kako je on za 21 godinu koliko je u koncesiji na račun Doma zdravlja, odnosno njegova osnivača Županije, za najam, odnosno koncesiju uplatio oko 45.000 eura, a do kraja svog radnog vijeka uz sadašnji iznos najma uplatit će još 15.000 eura. S druge pak strane, ističe ovaj dugogodišnji obiteljski liječnik, Dom zdravlja u njegovu ordinaciju nije uložio niti kune.
– Zidovi, primjerice, nisu bojani 21 godinu. Da je prostor u mom vlasništvu, samo s trećinom tog uplaćenog iznosa mogao sam ga vrhunski urediti i opremiti, kaže dr. Biloglav i naglašava kako ni mladi liječnici neće htjeti ulagati novac u prostor koji nije u njihovu vlasništvu.
– Ovako taj novac odlazi u Dom zdravlja, i mada je riječ o sredstvima koja se prikupljaju iz zdravstvenog doprinosa, troši se uglavnom na način koji nema veze sa zdravstvenom zaštitom, tvrdi dr. Biloglav i dodaje kako se na ovakav način zdravstvena zaštita stanovništva urušava jer mladi liječnici ne vide nikakvu perspektivu i odlaze iz Hrvatske. 
Dnevno oko 130 pacijenata
Predviđanja su kako će zbog prosječne dobi od 55 godina u idućih pet godina u mirovinu otići 500 liječnika obiteljske medicine, koje neće imati tko zamijeniti. 
– Umjesto domaćih ljudi, uvozit će se liječnici iz drugih zemalja, a kako bi ih privukla država će im osiguravati dodatne plaće, stanove, bonuse i sl., što se već sada događa. Mladim liječnicima trebalo bi omogući da od liječnika koji odlazi u mirovinu, a u čijoj bi se ordinaciji zaposlili, kupe ordinaciju. Za tu namjenu uzeli bi kredit koji bi ih dugoročno stajao manje od sadašnjeg najma Domu zdravlja, a imali bi sigurnost da ih se neće vratiti u sustav Doma zdravlja, te bi kad odu u mirovinu također mogli prodati ordinaciju, iznosi predsjednik Udruge liječnika privatnih poslodavaca u ugovornom odnosu ideju mnogih liječnika po kojoj bi se mladi ljudi bez straha za budućnost mogli opredijeliti za obiteljsku medicinu, a ne da odluku o tome tko će naslijediti umirovljenog liječnika u ordinaciji donosi politika.
Obiteljska medicina je, kaže dr. Biloglav, sama po sebi vrlo atraktivna grana medicine, a sve je manje liječnika koji se odlučuju za ovu specijalizaciju. 
– Svakoga dana u kontaktu ste s pacijentima oboljelima od različitih bolesti. Imate, da tako kažem, "na stolu" cijelu medicinu – od interne do psihijatrije, što je vrlo poticajno i zanimljivo, ali sustav primarne zdravstvene zaštite treba urediti prema najboljem modelu, kako za liječnike tako i za pacijente, navodi dr. Biloglav i dodaje kako on sam ima još par godina do odlaska u mirovinu i kako sve više na problematiku primarne zdravstvene zaštite, odnosno obiteljske medicine gleda "s druge strane", kao pacijent koji će čekati u čekaonici i htjeti dobiti najbolju i najbržu liječničku pomoć i skrb.
– Mi sada imamo oko 2 tisuće pacijenata po ordinaciji i dnevno oko 130 pacijenata na obradi. Svaki osiguranik nam mjesečno donosi, temeljem našeg ugovora s HZZO-om, oko 20 kuna, što je naš bruto prihod, od kojeg tek nešto više od polovine liječnik i sestra dobiju kao plaću. Do danas nije definirana "košarica" usluga koju smo dužni pružiti pacijentima, kao ni vremenski normativi, dok s druge strane pacijent može dnevno neograničeno puno doći i tražiti našu pomoć, pojašnjava dr. Biloglav i pita se kako se uopće može govoriti o nekakvim tržišnim odnosima i tržišnoj cijeni najma prostora, za ovu djelatnost koja ne "posluje" po tržišnim principima. Liječnici su, k tome, dužni plaćati i razne doprinose poput komunalnih, slivnih voda, spomeničke rente i dr., jednako kao, primjerice, ostali poduzetnici koji stvaraju profit.
Domovima zdravlja dati novi ulogu
Problem koji novi zakon nije riješio jest i taj što se liječnici i dalje „silom“ zadržavaju u domovima zdravlja. Novim zakonom propisano je da 25 posto liječnika mora ostati u Domu zdravlja, drugim riječima Dom zdravlja je obvezan uz odluku osnivača (županije, odnosno Grada Zagreba) osigurati da u svakoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite ima do 25 posto ordinacija. Prema dosadašnjem zakonu taj postotak bio je 30, čime se zapravo ništa nije promijenilo.
– Stav Udruge liječnika privatnih poslodavaca u ugovornom odnosu je da se svim liječnicima koji su u domovima zdravlja omogući da budu koncesionari jer osim što im njihov rad nije dovoljno valoriziran – s obzirom na znatno manju plaću koju imaju u odnosu na koncesionare, domovi zdravlja su u kontekstu suvremenih društvenih promjena i komunikacijskih tehnologija, izgubili svaki smisao postojanja i postali glavna kočnica u konsolidiranju primarne zdravstvene zaštite koja je nositelj cijelog zdravstvenog sustava, i bez čijeg učinkovitog funkcioniranja će se cijelo zdravstvo urušiti. To ne znači da domove zdravlja treba ukinuti već im je potrebno dati novu ulogu i novo mjesto u zdravstvenom sustavu, ali svakako bez liječnika koje drže silom zakona u okviru već spomenutih 25 posto, zaključuje dr. Damir Biloglav.