Kunjka je othranila naraštaje Tkonjana (FOTOGALERIJA)

Jučer su u Tkonu mozaičnim programom obilježeni Dani kruha. Djeca Dječjeg vrtića “Ćok” i učenici prvog razreda Područne škole Tkon su prigodnim programom “Naše more, naša njiva” zahvalili polodovima mora i zemlje, a posebnu pozornost prisutnih plijenio je projekt “Školjka kunjka”.
Nastavnica Irena Bojnić rekla je da se programom željelo skrenuti pozornost na posne godine preživljavanja otočana kada se živjelo samo od mora.
– Kunjka, fratri, botužice, mušuni, vrpli, kopita i losture bile su školjke koje su se lovile u Pašmanskom kanalu pomoću željezne mreže zvane kunjkara. Kunjkari su svake večeri ulovljene plodove donosili u luke Tkon i Biograd pa bi ih ili prodavali ili mijenjali za žito, brašno, vino i ulje. Tako se preživljavalo, govori nam Bojnić dodajući da je takva situacija trajala sve do prije četrdesetak godina kada je nastupila zabrana lova zbog izginuća spomenutih vrsta. Danas još samo živi uspomena na te dane, ali i obveza da se mlade naraštaje uči kako se živjelo u prošlosti.
– Učiteljice Područne škole Tkon su kako bi se sačuvale uspomene na te dane u svojim planovima za listopad na temu Dana kruha i zahvale za plodove isplanirale projekt na tu temu, istaknula je nastavnica. U realizaciji projekta sudjelovali su roditelji učenika, Općina Tkon, mjesni TZ, Udruga “Meduza”, Dječji vrtić “Ćok” i konoba “Leut”.
Lovre Vidaić na ribarskom brodu u vlasništvu Karla Magića iz Pašmana pokazao je djeci kako su se kunjke lovile pomoću mreže kunjkare u prošlosti. Također, demonstrirao je kako se danas love kunjke. Naime, kunjke je danas dopušteno loviti jedino ronjenjem na dah.
– Ovaj dan simboliziran morem i brodovima samo je uvertira u sutrašnji dan kada se u Biogradu održava Biograd boat show. To je dokaz da Pašmanski kanal još uvijek živi, ali danas na novi i suvremeni način, dodala je Bojnić.
Kunjka othranila naraštaje
U bogatom i raznovrsnom programu, nekoliko riječi o povijesti Pašmanskog kanala, mreži kunjkari i o kunjkama rekao je i dr. Kažimir Pribilović.
– Kada sam ja imao osam godina u Tkonu se živjelo od kunjaka. Poznato je bilo da je Pašmanski kanal kroz stoljeće bio najbogatiji ovim školjkama. Meso se jelo tri puta godišnje, a sve ostale dane riba. Nije se znalo hoće li na stolu biti mesa, ali smo zato bili sigurni da će biti kunjaka, govori dr. Pribilović dodavši da je kunjka othranila brojne naraštaje. Kunjke su se lovile gajetama na jedra, a predstavljale su zdrav i izdašan obrok. Uloviti kunjke nije bio jednostavan posao.
– Kunjkara bi se vukla za brodom, a onda bi se sadržaj mreže ispraznio na pramcu broda. Na meni je bilo da razvrstam sadržaj mreže. Na jednu stranu bi stavljao kunjke, a na drugu morske zvijezde, trpove i ježeve koje bi kasnije vratio u more. Sto godina su se na ovom području lovile kunjke. Kako to znamo? Naši stari pojeli bi kunjku, a školjku bi koristili prilikom zidanja zidova. Kad su se neke kuće rušile, nađene su školjke u zidovima, kazuje djeci Pribilović.
O kunjkama kroz poeziju
 O kunjkama se govorilo i kroz poeziju koju su recitirale učenice Područne škole Tkon, a nastavnica Ana Kuštera zajedno sa školarcima otpjevala je pjesmu “More, more” od Meri Cetinić.
 Mještanka Tkona Ljiljana Jakovljev najmlađima je pokazala kako se mijesi kruh u kopanju, a za to vrijeme načelnik Danijel Katičin govorio je o grbu Općine Tkon.
– Općina Tkon utemeljena je 1997. godine. Jedna od prvih odluka koja je donesena bila je ona o grbu i zastavi općine. Prilikom izrade grba imali smo nekoliko ideja kako bi prikazali autentičnost ovoga kraja. Stoga smo odlučili da se na grbu prikaže ptica ćok ili kos i školjka kunjka. Ćok simbolizira brdo Ćokovac na kojem se nalazi benediktinski samostan, spomenik nulte kategorije, a za koji su mještani vrlo vezani, navodi Katičin. Što se tiče kunjke, znano je da je ovaj kraj poznat po lovu na ovu školjku.
– Kako Tkon stoji podno Ćokovca, tako i Ćok stoji na kunjki. Kunjka simbolizira našu okrenutost prema moru, a ćok prema zemlji, zaključio je načelnik.
Na kraju programa, učenici su ulovljene kunjke očistili i pomogli u spremanju u konobi “Leut”, a potom su se svi sudionici počastili spremljenim specijalitetima.