Krenula izrada projekta uređenja magazina

Magazini su važan dio spomeničke baštine grada Paga i u suradnji s konzervatorima oni će se preurediti za muzejsku namjenu, prije svega za Muzej grada Paga. S projektom uređenja magazina natjecat ćemo se za sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije i vjerujem da ćemo u tome uspjeti, rekao je Ante Fabijanić, gradonačelnik Paga
Kompleks od devet magazina soli na Prosici jedan je od najvrjednijih dijelova spomeničke baštine Paga, a u skoroj budućnosti taj će kompleks postati i važno kulturno središte s Muzejom Grada Paga i tematskim muzejskim sadržajima. Naime, Grad Pag je u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture iz Zadra pokrenuo postupak izrade projekta uređenja magazina te prikupljanja dokumentacije potrebne za natjecanje za sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije. Vrijednost radova na uređenju magazina procijenjena je na četiri milijuna eura.
Sredstva pretpristupnih fondova EU-a
– Magazini su važan dio spomeničke baštine grada Paga i u suradnji s konzervatorima oni će se preurediti za muzejsku namjenu, prije svega za Muzej grada Paga. S projektom uređenja magazina natjecat ćemo se za sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije i vjerujem da ćemo u tome uspjeti, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.
Magazini soli su dio priče o životu Paga i njegovih stanovnika kroz stoljeća, ali i o solarstvu zbog kojega je, kao tvrde neki povjesničari, Pag i nastao. U magazinima se skladištila sol koja se malim jedrenjacima dopremala s bazena. Od sredine 20. stoljeća za dovoz soli od bazena do magazina koristila se željeznica pa je tako Pag, zahvaljujući solani, bio jedini otok na Jadranu koji je imao željezničku prugu i željeznicu. Magazini su bili dugački 41.5, široki 11.3 i visoki 5.6 metara, a preuređenjima su dimenzije neznatno promijenjene. U njima se moglo uskladištiti 22.000 tona soli. Od 1629. do 1797. godine izgrađena su tri magazina, Sv. Marko, Sv. Petar i Sv. Pavao koji se češće nazivaju Četvrti, Peti i Šesti magazin po redoslijedu koji zauzimaju u kompleksu. Peti magazin jednim je dijelom izgrađen na temeljima opatije Sv. Petra u kojoj je od 12. stoljeća bila muška benediktinska zajednica. Prema povijesnim dokumentima 1826. godine vlasnik magazina Sv. Marko bio je Jeronim Kačić, vlasnik magazina Sv. Petar bila je plemićka obitelj Zorović, a vlasnik magazina Sv. Pavao bila je država.
Država je od Kačića i Zorovića kupila magazine, a kako tri magazina nisu bila dovoljna za skladištenje proizvedene soli, 1846. godine izgrađeno je šest novih magazina pod nadzorom zidarskog poduzetnika Petra Ferraria. Nazvani su Ferdinand I. (Prvi magazin), Frane Karlo (Drugi magazin), Frane Josip (Treći magazin), Ivan Krstitelj (Sedmi magazin), Ludovik (Osmi magazin) i Ferdinand Maksimilijan (Deveti magazin).
Višegodišnji projekt
“Solana Pag” je osamdesetih godina izgradila tvornički pogon na predjelu Svilno i tada su magazini napušteni. U vrijeme pretvorbe i privatizacije “Solanu Pag” je kupio koncern “Agrokor” koji je u listopadu 2003. godine Grad Pag, koji je po zakonu imao pravo prvokupa, obavijestio kako prodaje magazine, a uvjeti plaćanja bili su milijun kuna odmah i preuzimanje duga “Erste banke” u visini od 8.170.000 kuna. Nakon toga su uslijedili pregovori između predstavnika Grada Paga i “Agrokora” i u studenom 2003. godine Gradsko poglavarstvo Paga je donijelo odluku o kupnji magazina za 8,5 milijuna kuna. No, ni nakon što je Grad Pag kupio magazine u njih se nije ulagalo i njihovo se propadanje nastavilo. Kako bi se zaustavilo propadanje magazina te kako bi se na prikladan način uredili, gradonačelnik Ante Fabijanić je uspostavio suradnju s Konzervatorskim odjelom u Zadru i tako pokrenuo postupak prikupljanja potrebne dokumentacije za obnovu magazina.
– Dokumentacija je u većem dijelu prikupljena i magazine ćemo urediti, no to je velik projekt na kojem će se raditi nekoliko godina, rekao je gradonačelnik Fabijanić.
U starim magazinima nikada više neće odjekivati glasovi radnika solane, ali će magazini, preuređeni u muzejski prostor, ostati trajna uspomena na jedan dio paške prošlosti i na solarstvo koje je stoljećima bilo glavna gospodarska grana Paga.