»KNJIGA MEDITERANA« Pohvale Zadranima za 65 godina gradnje te čuvanja kulturnog i hrvatskog identiteta

Ogranak Matice hrvatske u Zadru na 31. književno-znanstvenoj manifestaciji »Knjiga Mediterana« u Splitu je predstavila svoju nakladničku djelatnost i doživjela izuzetno veliki uspjeh. Pedesetak nazočnih u dvorani veličanstvene palače obitelji Milesi iz 17. stoljeća koja se nalazi na Trgu braće Radić, popularnom Voćnom trgu iz jedne od najpopularnijih hrvatskih TV serija »Velo misto«, aplauzima su iskazivali oduševljenje i jednostavno nisu željeli da šestero Zadrana prestanu predstavljati svoje izdavaštvo.
Nije usporedivo, ali kako početkom 80-ih godina proteklog stoljeća nisu željeli da prestane malomišćanska televizijska saga o Splitu, tako su se izvan protokola sa Zadranima družili, propitivali, tražili savjete, zanimali se za knjige te im čestitali i još bi, ali je trebalo nastaviti program.
– Kao kulturna ustanova zadarska Matica hrvatska je još jednom pokazala kako nadasve uspješno odrađuje svoju temeljnu zadaću stvaranja i potvrđivanja kulturnog identiteta hrvatskog naroda, rekao je akademik Nenad Cambi, predsjednik udruge Književni krug Split, domaćin na predstavljanju izdanja Matice hrvatske Zadar, istaknuvši kako na manifestaciji »Knjiga Mediterana« sudjeluje preko 80 znanstvenika, povjesničara, publicista i književnika.

Istinska tvornica knjiga
Nazočni posjetitelji i mediji u palači Milesi, Zavou HAZU, u sat vremena programa uvjerili su se da je 65-godišnji zadarski Ogranak gradio i čuvao kulturni i hrvatski identitet, simbolizirajući povijest borbe hrvatskog naroda za slobodu te da je u promicanju nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva postao istinska tvornica knjiga s područja povijesti, arheologije, povijesti književnosti, jezikoslovlja i književnih ostvarenja.
– Zahvaljujem Književnom krugu, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU i Arheološkom muzeju u Splitu na mogućnosti da našu nakladničku djelatnost predstavimo u sklopu poznate priredbe »Knjiga Mediterana« i to drugi puta za redom. Ponosimo se tom činjenicom, naglasio je dr. sc. Miroslav Jurić, predsjednik Matice hrvatske ogranak Zadar.
Ovaj put predstavljanje nakladničke djelatnosti odnosilo se na drugu polovinu 2018. i 2019. godine.

Martina Drobnak čitala pjesme
– Bogata je naša nakladnička djelatnost, koja se ogleda u redovitom izlaženju Zadarske smotre, tiskanju zbornika Domaća rič, mnogih autorskih knjiga, književnih djela, sabranih djela prof. Suića i prof. Batovića i drugo. Objelodanjeno je čak 15 »Rječnika mjesnih govora«, još dva se tiskaju, a još više zbornika »Domaća rič«. Napose se njeguje čakavško pjesništvo zadarskoga kraja, poručio je dr. sc. Jurić.
Prof. Marina Drobnak, poslovna tajnica Matice hrvatske u Zadru, pročitala je pjesmu Luke Paljetka i Tomislava Marijana Bilosnića.
– Pred nama je zbornik radova sa znanstvenog skupa »Domaća rič 13«, održanog 22. travnja 2017. u Zadru. Znanstveni dio sadrži 19, a umjetnički 18 priloga, odnosno ukupno 37 priloga na 340 stranica. Ovom manifestacijom okupljamo sudionike iz cijele Hrvatske, ali i iz inozemstva, naveo je prof. Ivan Paštar, tajnik zadarskog ogranka Matice Hrvatske, glavni urednik i nositelj projekta »Domaća rič«.

Izostanak zajedništva uzrok svih nedaća
Domaćin dvodnevnog, impresivnog međunarodnog jezikoslovno-pjesničkog skupa »Domaća rič 14« bile su Sali, općinsko kulturno i administrativno središte Dugog otok.
– U Salima je bilo čak 50 sudionika, 30 znanstvenika i 20 književnika, rekao je prof. Paštar koji je istaknuvši kako je rad na projektu »Domaća rič« plod zajedničkog rada zadarskog Ogranka.
– Da tog zajedništva nam nedostaje na svim razinama u našoj domovini Hrvatskoj, što je i uzrok svih naših nedaća i tapkanju na mjestu šireći apatiju, kazao je Paštar, te dodao kako upravo zato u Matici Hrvatskoj ogranak Zadar i kroz projekt »Domaća rič« se nastoji govoriti o svemu što je naše, a naglasio je kako je poseban naglasak na jeziku te da se nadaju kako će to »sjest« u svijest slijednika.
– Ne suprotstavljati se svojatanju našeg ili šutjeti, znači da naše postaje tuđe, zaključio je prof. Ivan Paštar, dugogodišnji ravnatelj Poljoprivredno-prehrambene i veterinarske škole iz Zadra.

Vigan i Došen oduševili nazočne
O bogatoj nakladničkoj djelatnosti, časopisu »Zadarska smotr«, zborniku »Domaća rič«, raznoraznim knjigama, znanstvenoj knjizi i »Rječniku mjesnih govora« izdanih u proteklih godinu dana govorio je izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato, urednik knjižnih izdanja.
Knjigu »Župa Radošinovac i radošinovačko rodoslovlje« tiskanu na 312 stranica predstavio je autor prof. Božo Došen, dopredsjednik zadarske Matice Hrvatske, organizator više znanstvenih skupova, urednik zbornika i dugogodišnji ravnatelj Srednje škole Biograd na Moru.
– U šematizmima, adresarima i svim matičnim crkvenim knjigama naziv mjesta je Radošinovac. Dakle, nisu Radašinovci ni Radošinovci, nego Radošinovac. Vjerujem da će se jednom skupiti relevantni broj mladih ljudi i vratiti mjestu taj povijesni naziv, poželio je prof. Božo Došen.
 

Prigodno slovo Romana Segarića

​Prigodnim slovom nazočnima se obratio i Romano Segarić, autor kapitalnog dijela, izdavačkog čuda »Leksikona zadarskih laureata«, sveobuhvatnog leksikografskog priručnika na čak 1.150 stranica u kojemu je dan pregled dodjeljivanja javnih priznanja i dobitnika tih priznanja koja su dodjeljivali Skupština Općine Zadar, Gradsko vijeće Grada Zadra i Županijska skupština Zadarsko-kninske odnosno Zadarske županije. Ova je knjiga spomenik vremenu i ljudima koji su umnogome obilježili suvremeni naraštaj Zadra i Zadarske županije, plod petogodišnjeg rada Romana Segarića, diplomiranog ekonomista, skromnog i nenametljivog, ali upornog, sustavnog i pedantnoga čovjeka.
 

Impresivno izlaganje Josipa Lisca

Dr. Josip Lisac, redoviti profesor u trajnom zvanju, član suradnik HAZU, suradnik »Književnog kruga«, glavni urednik »Zadarske smotre«, predstavio je četvrti svezak »Zadarska smotra za 2018.« i trobroj za 2019. godinu izdan u srpnju.
– Časopis za kulturu, znanost i umjetnost »Zadarska smotra za 2019.« ima 483 stranica, a posvećen je obljetnicama književnika Petra Zoranića i Petra Preradovića te prirodoznanca Spiridona Brusine i košarkaša Krešimira Ćosića, kazao je Lisac, istaknuti hrvatski jezikoslovac koji je objavio dvadesetak knjiga i oko 1.500 znanstvenih radova.
– »Zadarska smotra«, godište LXVIII. br 1-3, ima 658 stranica i podijeljena je na 10 cjelina: memorabilije, obljetnice, poezija, Boka kotorska, prijevodi, proza, studije, rasprave, eseji, In memoriam, osvrti i prikazi te kronika, naglasio je prof. sc. dr. Lisac koji je potom na sebi svojstven, osebujni način, stručno, sveobuhvatno i zanimljivo govorio o svakom svesku ponaosob.