U Caffe galeriji Đina otvorena je izložba Ive Režeka. Domaćica događanja bila je zadarska umjetnica Silvijana Dražović koja je pozdravila okupljene, upoznavši ih s postavom i umjetnikom, iskoristivši priliku da udjeli kompliment i vlasniku Đine Dariju Longinu.
– Dario Longin s puno brige i ukusa dariva našem gradu same likovne raritete, a ovom je, prije svega edukativnom postavom, večeras privukao, uz ostale, i mlade buduće povjesničare umjetnosti, pruživši im priliku da se sjedine s estetikom naših velikana umjetnosti, naglasila je Dražović i dodala kako je izložba Ive Režeka nakon izložbi Jerolima Miše i Vanje Radauša novi biser Caffe galerije Đina.
– Treba ju pogledati i doživotno učiti jer neki nas ljudi iz naše stvarnosti ne prestaju iznenađivati, zaključila je umjetnica.
Izložba je otvorena do 1. studenog.
Ivo Režek se rodio u Varaždinu 1898. godine. Godine 1915. upisuje Višu školu za umjetnost i umjetni obrt. Prvu samostalnu izložbu ima u Varaždinu. U Pragu 1918. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u klasi Vlahe Bukovca. Godine 1924. odlazi u Pariz na Sorbonnu, gdje studira fresko-slikarstvo. U Zagreb se vraća 1931. godine. Od 1934. do 1938. godine surađivao je kao karikaturist u časopisima Koprive, Kerempuh i Telegram koji su kritizirali društvena događanja zbog čega su često bili cenzurirani. Uz Meštrovića, Bulića, Crnoborija, Šohaja i druge hrvatske slikare, sudjelovao je na XXIII. Bijenalu u Veneciji 1942. godine. Ilustrirao je i nekoliko knjiga, uključujući i "U Registraturi" A. Kovačića (1944.), novelu M. Krleže "Bitka kod Bistrice Lesne" (1958.), "Ili jesmo ili nismo" S. Kolara i druge. Od 1947. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje ostaje do umirovljenja 1968. godine. Njegov se karakter osobito nazire u domeni političke i društvene satiričke karikature. Ti su radovi objavljivani i u stranim novinama (u Čehoslovačkoj, Njemačkoj…). Zbog svojih putovanja i školovanja u inozemstvu, iz prve ruke je mogao doživjeti duh Europe u ratnom i poslijeratnom razdoblju i u radovima obraditi, satirično komentirati europsku političku situaciju, kao i onu u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Radovi mu također obrađuju društvene aspekte i kulturnu situaciju, a važna tema su mu i socijalni kontrasti, bijeda, nepravda. To suptilno likovno očitovanje, kritičko viđenje epohe kroz prizmu humora, satire i suosjećanja, čine ga jednim od najangažiranijih humanista hrvatskog modernog slikarstva.
najnovije
najčitanije
Moda
SPORTSWEAR
Zašto su trenirke, tajice i tenisice za treniranje postupno preuzele svakodnevne outfite
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Svijet
UTJECAJ NA OKOLIŠ
Papa Franjo u Veneciji upozorio na opasnost od masovnog turizma
Hrvatska
VELIKA PREVIRANJA
Hrvatska gastronomija ima ozbiljan problem: “Cijene su nam kao u Dubaiju, ali jedna stvar je još gora”
Zdravlje i ljepota
TIKTOK TREND
Iskoristite moć ružmarina za brži rast kose!
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
MUKE S MAJSTORIMA
MUKE PRI ADAPTACIJI STANA: ‘Majstori su nam uništili stan u srcu Zadra, šteta je…”
Crna Kronika
UHIĆEN JE
Ubojstvo u pokušaju na području Biograda: Željeznim predmetom pretukao muškarca, teško ga ozlijedio
Crna Kronika
Osuđen je