Invalidi zatečeni nemarom projektanata i izvođača radova

Novouređeni kolnik i prometnica kod zgrade Pegla te  pješački prijelaz bez kosine za osobe s invaliditetom ,koji je udaljen svega 50-ak metara od prostorije Udruge tjelesnih invalida Zadarske županije, bili su nam povod za razgovor s čelnim ljudima iz te udruge – dopredsjednikom Željkom Županovićem, tajnikom Filipom Jadrijevim i  predsjednikom Nadzornog odbora Ivanom Anušićam. Sva trojica ostali  su zatečeni nemarom izvođača, ali i projektanata spomenutog pješačkog  prijalaza koji predstavlja prepreku za invalidne osobe u kolicima.

Ručno otključavanje parkirnih mjesta
– Nije nam jasno kako su izostavili kosinu, a tu u krugu od 50-ak metara još su dva pješačka prijelaza na kojima nedostaju kosine kako bi se  osobe u kolicima nesmetano mogle kretati. To su pješački prijelazi kod  stare Tehničke škole prema parku Vladimira Nazora i Pegli. Invalidne  osobe u kolicima ne mogu ni na Trg pet bunara koji je jedan od najpoznatijih zadarskih kulturnih spomenika. Isto tako, ne mogu proći ni oko  Poluotoka uz more. Kad se kod Foše spuste na obalu prva prepreka je već  nakon 20-ak metara. Uz stepenice za spušanje ispod Foše preuzak je  prostor i oni tuda ne mogu proći, a na kraju šetnice, kod izlaska na rivu  ponovno su stepenice bez kosine, ukazuje Županović dodajući kako bi  se dio kod stepenica ispod Foše mogao riješiti mobilnom platformom, a  za osobe u kolicima nepremostivih pet stepenica najobičnijom kosinom. Tome se i nadaju u skoro vrijeme jer su, kako kažu, uspostavili dobru komunikaciju i suradnju s Gradom Zadrom, konkretno s Vladimirom Palekom iz UO za komunalne djelatnosti koji im, ističu, izlazi u susret kad god može i kad mu ukažu na problem.
– Gospodin Paleka nam je na naš zahtjev osigurao dva parkirna mjesta  tu ispred udruge koja zaključavamo jer bi nam se inače tu parkirao netko  drugi, kaže Županović, no Jadrijev ukazuje da problem i dalje egzistira  jer se parkirna mjesta moraju ručno otključavati što za invalidnu osobu  u kolicima znači da mora izaći iz automobila, otključati i spustiti metalnu zapreku, vratiti se u automobil i tek tada uvesti na parkirno mjesto.
– Puno jednostavnije bi bilo da je digitalizirani ključ pa da ga možemo  otvoriti iz automobila, daljinskim upravljačem. Za sunčanih dana i lijepog vremena to nam nije neki problem, ali kad pada kiša jeste, kaže Jadrijev ukazujući i na problematiku s kosinama na pješačkim prijelazima.  Ističe da se one još uvijek postavljaju dva centimetra od tla kako bi ih slijepe i slabovidne osobe mogle identificirati bijelim štapom iako bi po  novom pravilniku o mobilnosti oni trebali biti razom tla, a tek nakon nekoliko centimetara popločani tzv. jastučićima, izbočinama po kojima bi  slijepe i slabovidne osobe znale da su prešle kolnik.

Postaviti mobilne rampe
– Nama koji smo u kolicima, ali i roditeljima s dječjim kolicima, tih dva  centimetra su problem. A taj problem se uz malo dobre volje može riješiti. Zaboravlja se i na mlade osobe u kolicima koje kao i svi njihovi  vršnjaci navečer izlaze. S kolicima možemo samo u objekt pored Veslačkog. Uz to, svi muzelji osim MAS-a su nam nepristupačni, kao i oba  kazališta iako je ovo drugo nedavno izgrađeno. To će nam biti i prioriteti  u zahtjevima prema Gradu, kaže Jadrijev. Anušić ističe kako je na Poluotoku i u užem dijelu grada za invalide osigurano 85 parkirnih mjesta, ali  upozorava kako se nerijetko događa da se ljudi nepropisno parkiraju kako na ta mjesta, tako i preblizu njih pa često ne mogu izići iz automobila.
– Uz parkirna mjesta mora biti i prostor za kolica kako bi oni invalidi  koji se pomoću njih kreću mogli nesmetano izići iz automobila.  Međutim i tamo gdje ih ima često se dogodi da netko, primjerice, parkira  motor, kaže Anušić iznoseći i primjer od prije nekoliko dana kad se sam  našao u sličnoj situaciji, odnosno kad se drugi automobil parkirao toliko  blizu njegovom da je izišao vani uz pomoć Županovića koji ga je iznio iz  automobila.
– Ljudi često takvo što naprave iz čistog nemara i nerazmišljanja. Ranije se takvo što i češće događalo, ali danas je ipak svijest o osobama s inveliditetom i njihovim potrebama na jednoj višoj razini, kaže Županović  dodajući kako ipak treba težiti i raditi na tome da bude još bolje. Kao pozitivan primjer Županović, Anušić i Jadrijev iznijeli su MAS u kojem osim  uređenog prilaza imaju i toalet za invalide te lift. Svjesni su kako su neke  građevine zaštićene od strane konzervatora kao kulturno dobro, no kažu  kako ne vide razloga da se na takvim mjestima postave mobilne rampe, a  kao pozitivan primjer navode zadarsku katedralu u kojoj je ugrađena  čvrsta kosina za osobe s invaliditetom.
– Uvijek se može bolje i više i to ćemo i tražiti, poručuju iz Udruge tjelesnih invalida koji koncem travnja imaju i svoju redovitu skupštinu na  kojoj će birati novo rukovodstvo.