Gladni vukovi zavijaju sve bliže naseljima

Na više su mjesta viđeni vukovi koji po visokom snijegu pokušavaju doći do plijena. Kada im to danima ne polazi za rukom, pokušat će zaklati psa i preživjeti zimske nedaće

Vrijeme vučje ljubavi ovih dana doseže vrhunac. Za razliku od drugih životinjskih vrsta ovaj je predator monogaman i sasvim je drukčije uredio svoje obiteljske odnose, nego li je to uobičajeno. Čopor je uvijek jedna obitelj u kojoj zadnju riječ imaju alfa-mužjaci i ženke, dakle najstariji koji su ujedno i roditelji ostalima. O čvrstoći međusobnih veza kazuje i podatak da se dvogodišnje vučice-kćeri ponekad čak i žele pariti s ocem, ali je muška strana uvijek “kreposni Josip” koji to odbija. Odlazak iz čopora s ciljem osnutka vlastite obitelj nerijetko završava tragično. Osamljeni je vuk više ranjiv, postane žrtva krivolova, stradava u prometu ili još gore – ubijaju ga drugi vukovi u čiji je teritorij ušao tražeći plijen i novi životni prostor.
Ovih dana mještani Ostrvice, Mogorića i Široke Kule noću imaju neželjene goste. Na više su mjesta viđeni vukovi koji po visokom snijegu pokušavaju doći do plijena. Kada im to danima ne polazi za rukom, zaklat će psa i preživjeti zimske nedaće. Radije bi pojeli ovcu ili kozu, ali u ovo doba godine blago ostaje u štalama, pa vukovima na ionako skučenom jelovniku preostaju samo psi ili osamljeni vukovi iz drugih čopora. Vuk koji se nedavno našao na auto-cesti kod Lovinca vjerojatno je bio usamljenik u potrazi za ljubavi ili novim prostorom. Osim smucanja oko kuća i štala vukovi ovih dana intenzivno javljaju da su tu. Pokazuju to zavijanjem koje neugodnim zvukom paraju tišinu zimskih noći. Kad vukovi zavijaju svi umuknu, prestanu se glasati sve ostale životinje.
Na Internetu ćete o vukovima, kao uostalom i o svemu i svačemu, pronaći toliko gluposti da bi se monitori računala trebali crvenjeti.
Slučajno ili ne, povremene bisere daje i struka. Tako npr. stoji kako su pretjerane priče o vučjoj krvoločnosti. Struka nije objasnila slučaj iz Janjačke Kose kada su vukovi u svibnju 2004. poklali 18 ovaca. Od svega plijena pojeli su tek par kilograma mesa, a na raspolaganju su imali cijeli dan i noć dok potraga nije naišla na tragove masakra. Potpuno krivo u svijet bajki se stavljaju i priče o napadima vukova na ljude. Pomahnitali od gladi vukovi su prije 70 godina napali jednog vojnika u Klancu kod Gospića. Spasili su ga članovi obitelji jer su otjerali zvijeri. Više pucnjevima iz pištolja, nego li vikom. Osim toga postoje zapisi o napadima vukova u srednjem vijeku kada su zimi revno terorizirali mnoga skandinavska i francuska sela, a na jelovniku su se nalazili i ljudi. Vremena su se promijenila i inteligentne su zvijeri naučile zazirati od ljudi.
Pojašnjavajući vučje zavijanje što Likom odzvanja svake godine laici vole reći da vukovi na takav način objavljuju početak lova. Svaki lovac će vam reći riječ-dvije o besmislenosti ove tvrdnje jer vukovi u lov kreću inteligentno, tiho i planski, a ne oglašavajući potencijalnom plijenu što mu se sprema.

Uvoz uralskih vukova nepotreban

U Državnom zavodu za zaštitu prirode skrb o vukovima vodi prof. Jasna Jeremić. Na novinarsko pitanje o ubacivanju uralskih vukova na područje Hrvatske takve spekulacije spremno odbacuje.
– Za takav bi projekt trebalo izdvojiti znatna sredstva, a takvo što uostalom nije niti potrebno. Vučja je populacija u Hrvatskoj stabilna i čini je 50-ak čopora sa oko 220 jedinki. Priče o novoj vrsti vukova u RH  nemaju smisla. Jedine promjene koje smo nalazili kod usmrćenih primjeraka vezane su uz mješance, dakle ne uz prave vukove. Takve su životinje vanjskim izgledom bili vrlo slično vukovima.

Zavijaju i kad tuguju

Vukovi zavijaju kako bi i na taj način označili dominaciju čopora nad nekim područjem, zavijaju i kada tuguju, kao što je bio slučaj 1996. kada su krivolovci kod Perkovića ubili šest vkova. Preživjeli su vukovi nekoliko dana zavijali oplakujući članove čopora.