Galićeva plava zgrada priključena na električnu mrežu

Najpoznatija zadarska bespravno izgrađena građevina, takozvana Galićeva plava zgrada na Puntamici sagrađena još 2004. godine,  konačno je legalizirana. Zgrada sa ukupno 28 stambenih jedinica, koja je  u međuvremenu prepoznatljivu plavu boju promijenila u narančastu,  ponovno je priključena na električnu mrežu. Ovih dana trebala bi biti  spojena i na javni sustav vodoopskrbne mreže, čime završava 15-godišnja agonija vlasnika, koji će konačno moći početi koristiti svoje nekretnine.
Kao što je poznato, građevinski poduzetnik Tomislav Galić, koji je zbog  prakse građenja mimo građevinskih dozvola dobio nadimak Kralj bespravne gradnje, prvo je za tu lokaciju ishodio dozvolu za gradnju triju  odvojenih zgrada, a onda izgradio samo jednu veću. Stoga je zgrada odmah po završetku radova bila stavljena na popis za rušenje Ministarstva  graditeljstva, a na istom popisu našlo se i deset apartmanskih kuća koje  je izgradio u Kožinu. Galić je tada tvrdio kako je za "plavu zgradu" ponovno dao napraviti projekt za postojeće stanje i za to platio dodatnih 50  tisuća eura te da je iz tadašnjeg ureda državne uprave za izdavanje  građevinskih dozvola dobio čvrsto obećanje da će se sve riješiti.
Zgrada  se ipak "izvukla" bagerima resornog ministarstva, za razliku od apartmanskih kuća koje su do temelja porušene. Pošto je i za njih prethodno  ishodio građevinske dozvole, on je tamo kasnije ponovno izgradio nove  apartmane, ali u gabaritima. "Kralj bespravne gradnje" u problemu je  bio i nakon izgradnje plave zgrade na Kolovarima sa, u to vrijeme, najskupljim metrom četvornim u Zadru, ali i u Diklu gdje je izgradio ukupno osam zgrada. Tamo se problematičnim pokazao pristupni put. Njega  je prije četiri godine uklonio vlasnik zemljišne parcele preko koje je bio  sagrađen tvrdeći da je put ilegalan.
Stanari iz ukupno 160 stambenih jedinica našli su se u nezavidnoj situaciji te su nekoliko dana bili prisiljeni  preskakati zidiće kako bi došli do domova. A onda im je Grad Zadar priskočio u pomoć privremenim rješenjem – asfaltiranjem puta preko druge  obližnje parcele koju je Grad za tu svrhu unajmio od privatnog vlasnika.  Iz gradske blagajne za taj je najam do danas isplaćeno oko 400 tisuća kuna, a na sudu se još uvijek vodi spor zbog pristupnog puta između privatnog vlasnika i Grada.