Filipjanska bratovština – čuvarica stoljetnih običaja, dio identiteta i nacionalnog bogatstva

Što je Sveti Filip i Jakov bez crkve i popa, škole i dice, što je bez skule? Još jednom je potvrđeno štovanje Gospe Lurdske gdje je u župnoj crkvi održano euharistijsko slavlje, a potom impresivna procesijom s Gospinim kipom i crkvenim barjacima koje su filipjanskim kalama i kaletama nosili članovi skule ili bratovštine Gospe Lurdske.
– To je zaista jedna lijepa tradicija ovdje kod nas u Sv. Filipu i Jakovu koja traje više od 130 godina. Bratovština Gospe Lurdske ima 42 člana ili brata. U proteklu godinu dana prerano su nas napustila dva člana koje su zamijenila dva nova člana, kazao je Sloven Mikas, jedan od tih ponosnih Filipjanaca koji je članstvo bratovštine naslijedio od svog dida, a on isto tako od svoga.

Razglas, stol, zvono
Gospa Lurdska posebno se slavi u Svetom Filipu i Jakovu. Slavi se spomen Majke Božje Lurdske vezan uz njezina ukazanja djevojčici Bernardici Soubirous u špilji Massabielle u Lourdesu, između 11. veljače i 16. srpnja 1858.
– Bernardica je imala 18 ukazanja u kojima joj je Gospođa u bijelom, kako ju je Bernardica najprije nazivala, otkrila da je ona Bezgrešno začeće. U tim viđenjima povjerila joj je i tri tajne koje se odnose na čovječanstvo, kazao je Mikas koji je zajedno s Rafaelom Baričićem ove godine bio zadužen za organizaciju procesije.
Gospin kip su nosili Predrag Brzić, Danijel Mikas, Rafael Baričić i Ivan Baričić, a pomagali Marcelo Baričić i Sloven Mikas. Crkvene barjake su nosili Tomislav Eškinja, Petar Markić, Kristijan Majica i Leon Eškinja, križ Stipe Eškinja, za razglas je bio zadužen Lovre Eškinja, prvi tenor klape Intrade, a za zvono Tomislav Soch.
– Raduje me što sam s ovim vrijednim, radišnim i humanim ljudima iz bratovštine Gospe Lurdske, vjernim čuvarima stoljetnih običaja, što sam s Filipjanacima, s radošću je kazao Darijo Batur, koji se brinuo o stolu na četiri postaje procesije.

Župnik i župni zbor
Svetu misu i procesiju predvodio je don Darijo Matak, župnik, a svečanosti je pridonio župni zbor.
– Kad je riječ o bratovštinama one se u Dalmaciji javljaju u 12. stoljeću, najprije u Zadru i Dubrovniku. Najbrojnije su u 17. i 18. stoljeću, ali dekretom cara Josipa II. dolazi do ukidanja i opadanja broja bratovština. Najteže razdoblje za bratovštine je vrijeme francuske i austrijske vlasti kada se nastavlja njihovo ukidanje. U Sv. Filipu i Jakovu se ponovno osnivaju ili obnavljaju stare krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Nastale su uglavnom pod utjecajem zadarskih bratovština i na poticaj nadbiskupa koji su za pastirskih pohoda župa poticali njihovo osnivanje, naglasio je Mikas.

"To je zaista jedna lijepa tradicija ovdje kod nas u Sv. Filipu i Jakovu koja traje više od 130 godina. Bratovština Gospe Lurdske ima 42 člana ili brata. U proteklu godinu dana prerano su nas napustila dva člana koje su zamijenila dva nova člana"
Sloven MIKAS

Bratovštine nadasve utječu na izgradnju njenih članova u uljudbi i svakodnevici protkanoj religioznošću. Žarišta su kulture i religioznosti, dio identiteta i nacionalnog bogatstva.
– Bratovštine su sigurno jedan od načina da se vjera i Bog približe ljudima. Oduvijek je vjera bila na prvom mjestu. A najveće blago bratovštine je pojedinac kao najvažniji nositelj identiteta i rada na duhovnom i materijalnom planu, zaključio je Sloven Mikas.