Europski propisi već ugrađeni u hrvatski poljoprivredni sustav

Voćarstvo je radno intenzivna kultura, što znači da niti zapadna Europa ne može konkurirati kvalitetom i cijenom nama, ako se mi organiziramo kako treba. Europa je isto gladna na voću. Ona ne samo da proizvodi voće, ona ga i uvozi, ističe mr. sc. Frane Ivković
Što se tiče proizvođača sira na obiteljskim gospodarstvima, prilagodba europskim propisima već je ranije izvršena i temeljem tih akata u Zadarskoj županiji je registrirano više sirana na OPG-ima za preradu mlijeka, kaže Zdravko Barać

Na sastanku  Međuvladine konferencije o pristupanju Republike  Hrvatske Europskoj uniji,  privremeno su zatvoreni pregovori u poglavljima 11 – Poljoprivreda i ruralni razvitak i  22 – Regionalna politika i  koordinacija strukturnih instrumenata. Sastanak  Međuvladine konferencije o  pristupanju održan je na ministarskoj razini. Izaslanstvo  Republike Hrvatske predvodio je voditelj Državnog izaslanstva za pregovore o pristupanju Republike Hrvatske  Europskoj uniji, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. Međuvladinom konferencijom predsjedao je  mađarski ministar vanjskih  poslova Janos Martony. Na  strani EU sudjelovao je povjerenik Europske komisije za  proširenje i europsku politiku susjedstva Štefan Füle te  predstavnici država članica  Europske unije iz stalnih  predstavništava pri Europskoj uniji u Bruxellesu uz  predstavnike Glavnog tajništva Vijeća.
Otvorena pitanja koja su  neko vrijeme kočila zatvaranje ovog poglavlja bile su,  prije svega, kvote za šećer i  mlijeko, kao i izuzeća u prijelaznom razdoblju u osam  zaštićenih poljoprivrednih  područja. Pitanje proizvodnje sladora posebno je bilo  osjetljivo zbog protivljenja  Francuske, kao i zahtjeva hrvatskih poljoprivrednika koji  nisu htjeli da se za mjerilo  uzima ova godina koja je loša  po prinosima. Proizvođači  sladorne repe su tek prije  dvije godine dosegli razinu  proizvodnje od prije Domovinskog rata. Za kravlje mlijeko odobrena godišnja kvota  iznosi 750.000 tona mlijeka,  od čega je 673.000 namijenjeno otkupu, a 77.000 izravnoj  prodaji. Mnogi stručnjaci napominju da sam čin zatvaranje poglavlja ne znači ništa  posebno novo jer su procesi  prilagodbe EU zakonodavstvu i praksama započeli već  ranije.
– Zatvaranje poglavlja je  završni čin pregovaračkog  procesa u okviru jednog poglavlja pa je to slučaj i s  poglavljem 11. Poljoprivreda  i ruralni razvitak. To zapravo  znači da sam čin zatvaranja  ne donosi nešto novo, već je  potvrda svega onog što je u  okviru toga poglavlja učinjeno u posljednjih nekoliko godina: prilagodba legislative i  institucionalno pripremanje  za operativnu provedbu zakona i pravilnika iz ovog područja. Zatvaranje poglavlja  11, ali 12. dokaz su da je RH  u smislu prilagodbe legislative i institucionaliziranja  svojih obveza u potpunosti  provela sve naputke Europske komisije, kako bi sutra,  nakon što postanemo punopravna članica na velikom  europskom prostoru proizvodnje i tržišta hrane naši poljoprivredni proizvođači imali  isti status kao njihove kolege u drugim zemljama članicama, ističe mr. sc. Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske  poljoprivredne agencije.
 Sir po EU propisima
Na prostoru Zadarske  županije mnoge će stočare  vjerojatno zanimati ima li  kakvih novina u uzgoju ovaca  i koza o čemu nam je ravnatelj Barać kazao:
– Što se tiče eventualnih  promjena za uzgajivače ovaca i koza ili za proizvođače  sira, tu je također ista situacija. Odnosno, ništa se novog samim zatvaranjem poglavlja ne dešava, a da uzgajivači ovaca i koza ili mali  proizvođači sira to već ne  znaju. U sklopu poglavlja 11  treba naglasiti da su uzgajivači izvornih pasmina ovaca  i koza, po čemu prednjači  Zadarska županija (paška ovca, lička pramenka, dalmatinska pramenka, hrvatska bijela koza, hrvatska šarena koza) i dalje u iznimno dobrom  položaju budući se u okviru  mjera ruralnog razvoja podrazumijevaju potpore za uzgojno valjana grla izvornih  pasmina stoke. Ono što je još  bitno naglasiti a vezano je za  poglavlje 11. je da u sektoru  proizvodnje ovčjeg i kozjeg  mlijeka nema proizvodnih  ograničenja kakva npr. imamo u sektoru proizvodnje  kravljeg mlijeka. Također u  sklopu ovog poglavlja predviđeno je i mogućnost ostvarivanja značajnijih potpora za korištenje livada i  pašnjaka u stočarske svrhe,  istaknuo je mr. sc. Barać te  pritom dodao:
– Određena novina s kojem  se uzgajivači ovaca i koza  susreću posljednje dvije godine koje su provedene u  sektoru ovčarstva i kozarstva,  a odnose se na jedinstveni  sustav označavanja ovaca i  koza je vođenje evidencije na  gospodarstvu koje se već provodi, a uvedeno je u sklopu  pregovaračkog poglavlja 12  (Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika)  koje je ranije zatvoreno i gdje  uzgajivači već sada i ubuduće  mogu očekivati pojačanu pozornost, odnosno kontrolu s  ciljem kontroliranog prometovanja grlima i klanja u registriranim objektima. Što se  tiče proizvođača sira na obiteljskim gospodarstvima, također naglašavam da je prilagodba europskim propisima već ranije izvršena i temeljem tih akata u Zadarskoj  županiji je registrirano više  sirana na OPG-ima za preradu mlijeka. Dakle, proizvodnja sira na obiteljskim gospodarstvima da, ali propisima i registraciji koja je u  Hrvatskoj prisutna već nekoliko godina, zaključio je  Zdravko Barać.
 Propast malih voćara
Svi oni voćari koji imaju  ozbiljnu proizvodnju i koji su  završili kompletno svoju investiciju, što znači da imaju  suvremene plantaže sa suvremenom opremom, oni su  spremni za ulazak u Europsku uniju, kazao nam je glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, mr. sc. Frane  Ivković, koji pritom upozorava:
– Nažalost, veliki je broj  malih voćara koji ne posjeduju suvremenu opremu i  mehanizaciju i sigurno je da  će veliki broj tih malih voćara  koji se ne udružuju u proizvođačke grupe ili proizvođačke organizacije i oni ne  će moći dobivati novac iz tih  europskih fondova. To znači  da oni ne će biti konkurentni  u odnosu na ove voćare koji  će ostvarivati sve te europske  fondove. Prema tome, jedini  im je način u tome da se oni  moraju udruživati da bi opstali. Upravo sad ide jedno  voćarsko izaslanstvo u Poljsku da vidi kako su oni organizirani jer oni su u tome  uspjeli za razliku od drugih  europskih država. U Mađarskoj i Sloveniji su organizacije proizvođača propale,  upozorava Ivković koji nije  siguran kako će se situacija u  tom pogledu razvijati u hrvatskom voćarstvu.
– Kako će se razvijati situacija kod nas, to je jako  teško reći. Voćarstvo je radno  intenzivna kultura, što značili  da niti zapadna Europa ne  može konkurirati kvalitetom  i cijenom nama, ako se mi  organiziramo kako treba. Europa je isto gladna na voću.  Ona ne samo da proizvodi  voće, ona ga i uvozi. Nema ga  dovoljno, osobito Njemačka i  Austrija koje povremeno izvoze neke vrste voća od onih  koje kod njih daje dobre rezultate. Tako da pravi istinski  voćari se ne bi trebali plašiti  Europe. Na žalost, jedan dio  voćara će ipak sigurno propasti u Europi, ustvrdio je mr.  sc. Ivković.
U činjenici da poglavlje 11  – poljoprivreda i ruralni razvoj nije ostalo zadnje za zatvaranje, mnogi vide uspjeh  Ministarstva poljoprivrede i  samog ministra Čobankovića  koji je u više navrata isticao  kako poljoprivreda ne će biti  zadnje zatvoreno poglavlje.  To također znači da je i hrvatsko zakonodavstvo usklađeno s onim EU, jer bez  toga nema ni zatvaranja poglavlja. Što će to sve donijeti  konkretno proizvođačima i  potrošačima, pokazat će vrijeme. Važno je svakako znati  da su mjere o kojima se prije  nekoliko dana postigao dogovor u Bruxellesu, kod nas  već određeno vrijeme na snazi.

Zašto se Hrvati ne vole udruživati?

 Ivković: Prijeti nam sudbina Slovenije
Mr. sc. Frane Ivković kazao nam je da je par dana održan i sastanak  u Hrvatskoj voćarskoj zajednici na kome je ustanovljeno sljedeće:
– Problem je sad što mali broj  voćara koristi sredstva Europe preko IPARD-a. Tako je zakompliciran  IPARD, da čak ni veći, organizirani  voćari zapravo teško dolaze do tih  sredstava. Takvi su uvjeti, ne znam  je li to namjerno ili nenamjerno  napravljeno, da vi teško možete  ispuniti te zahtjeve. Primjerice, za  navodnjavanje vam treba građevinska dozvola. Organiziranje bi i tu  moglo pomoći, ali nažalost, kod nas  to udruživanje, zadrugarstvo jako  slabo funkcionira i do sada nije  osnovana niti jedna proizvođačka  grupa ili organizacija. Nije isključeno da i mi doživimo sudbinu  Slovenije, a to znači da ćemo izgubiti velik dio sredstava, jer EZ daje  u prvoj godini 10-12 posto ukupnog  prihoda bespovratnih sredstava.

Tomislav Demo, povjerenik Hrvatske poljoprivrede komore za Zadarsku županiju: Regulativa je pozitivna, treba još političke volje

– Ljudi možda ne znaju u ovom času što bi trebali  raditi, što im to donosi i slično. No vezano za ovaj  sektor s ovim se uskladila zakonska regulativa i to je  to. U praksi je to zasada isto. Ali ako se želi izaći na  tržište, trebat će zadovoljiti uvjetima, što je trebalo i  ranije. Najviše se toga odnosi na usklađivanje zakonske regulative sa zakonima Europske unije i na  Zakon o potporama, a potpore su nam potvrđene  skoro pa sto posto, ne u cijelosti, ali gotovo sto posto.  Također je važno uređenje tržišta. O tome je zakonska  regulativa donešena, međutim provedba i praksa, to  je već upitno. Zo će se tebati implementirati s  godinama, a najviše toga ovisi i o političkoj volji, jer  regulativa je svakako pozitivna, a ako bude bilo  političke volje da je se provede u život i ako bude  potpore i podrške s te strane, ovo bi mogao biti korak  naprijed, kazao je povjerenik Hrvatske poljoprivredne  komore za Zadarsku županiju Tomislav Demo.

Seljačke udruge: Nisu svi zadovoljni

Nisu, međutim, svi zadovoljni zbog relativno brzog tempa zatvaranja poglavlja 11. Mato Milinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, ističe kako su poljoprivrednici jako lože obaviješteni o tome što im nose dogovori s EU.
– Sudjelovao sam u radu podskupine za meso i za mlijeko, a sastali smo se samo jedanput. Smatram da se nismo više niti sastajali zato što smo postavljali jako mnogo pitanja koja možda nismo trebali. Hrvatsko selo ostaje bez seljaka, a kad Hrvatska postane članica EU, mogli bismo ostati i bez poljoprivredne proizvodnje, ističe Mlinarić.
I Mato Brlošić, predsjednik Seljačke udruge “Brazda”, naglašava da su seljaci jako loše obaviješteni o sadržaju pregovora, a informacije koje dobiju, pisane su za njih krajnje nepristupačnim jezikom. On sam je dobio 200 stranica pisanih materijala za koji ističe kako je nerazumljiv prosječnom poljoprivredniku.