Europske cijene plina i struje, a plaće hrvatske

Zahvaljujući visokoj kupovnoj moći, luksemburški plin je jeftiniji od našeg za čak 5,59 eura, a stotinu potrošenih kilovatsati u Luksemburgu stoji 2,57 eura manje nego kod nas

“Zašto bismo  imali tržišne, europske cijene  energenata, ako nemamo i  europske plaće?”, najčešće  odgovaraju hrvatski građani  nakon što im se, već godinama, “servira” objašnjenje  kako energenti, prvenstveno  plin i struja, moraju poskupjeti jer su 30, do 40 posto  jeftiniji od europskih. Činjenica jest da imamo jeftiniju  struju i plin od europskih, pa  nam je tako prirodni plin,  kažu podaci Europskog ureda  za statistiku (Eurostat) za čak  36 posto jeftiniji od plina na  razini 27 promatranih zemalja  EU-a, no kad se cijene istog  tog plina usporede s kupovnom moći stanovnika svake  od zemalja, mi plaćamo itekako europsku cijenu plina,  za sedam posto veću od cijene  27 EU zemalja!
U Hrvatskoj, kažu Eurostatovi podaci, jedan gigadžul  (GJ) plina košta 10,63 eura,  dok ta cijena na razini mjerenih 27 zemalja EU iznosi  14,54 eura. Jeftiniji plin od  nas plaćaju Rumunjska, Latvija, Estonija, Bugarska ili,  primjerice, Litva, no zato, kad  se u računicu “ubaci” kupovna  moć, odjednom postaje jasno  da hrvatski građani plin  plaćaju skuplje i od Austrijanaca, Nijemaca, Belgijanaca, Francuza, Iraca, ili primjerice Luksemburžana!
Astronomsko  poskupljenje
Zahvaljujući visokoj kupovnoj moći,  luksemburški plin  postaje jeftiniji od hrvatskog  za čak 5,59 eura po GJ. Drugim riječima, Europljani uistinu plaćaju više cijene plina i  struje, ali ih mogu i platiti!  Razlika će među nama biti i  veća nakon što plin u Hrvatskoj poskupi, najvjerojatnije nakon Nove godine, za  desetak, do 13 posto, a izjednači li se cijena hrvatskog  plina s europskima u potpunosti, odnosno poraste li za  gotovo 40 posto, naš će plin,  gledano kroz kupovnu moć  kućanstva, biti astronomski  preskup.
Upravo se to događa u EU  zemljama poput Češke, Slovačke, Slovenije ili Slovačke,  u kojima je, u usporedbi s  kupovnom moći, plin i skuplji  negoli u Hrvatskoj, dok u  razvijenijim zemljama, nakon  što se usporedi s kupovnom  moći, cijena plina pada u odnosu na cijenu koju građani  plaćaju. Primjerice, u Luksemburgu GJ plina stoji 12  eura, no izraženo kroz kupovnu moć, pada na 9,99 eura,  u Francuskoj pada  s 14,46 na  12,57 eura, a u Austriji, na  primjer, s 17,29 na 15,46 eura,  dok GJ u Hrvatskoj, izražen  kroz kupovnu moć, stoji 15,58  eura.
Bolji standard u EU
Kad su cijene električne  energije u pitanju, u usporedbi s kupovnom moći mi,  opet, plaćamo nešto skuplju  struju negoli 27 mjerenih EU  zemalja. Kod nas će kućanstvo za stotinu potrošenih kilovatsati platiti 16,86 eura, a u  27 EU zemalja deset eurocenti manje. Sličnu cijenu nama, izraženu kroz kupovnu  moć, imaju Irska, Nizozemska  ili Švedska, dok luksemburško  kućanstvo plaća 2,57 eura manje od nas za sto kWh. Francusko će kućanstvo istu količinu struje, zahvaljujući boljem standardu, platiti gotovo  šest eura manje nego naše.
Kad je u pitanju cijena “luksuznog” goriva, benzina, kojeg  plaćamo po tržišnim cijenama  kakve nam se spremaju i za  struju i plin, stvar je i daleko  lošija. S onim s čim prosječno  hrvatsku kućanstvo raspolaže,  kupiti možemo četiri puta manje bezolovnog eurosupera 95  negoli, primjerice, austrijsko  kućanstvo, ili dvaput manje  od slovenskog, dok više od nas  kupiti mogu i mađarsko,  češko, slovačko, estonsko i  mnoga druga kućanstva.
 

Godišnje netto primanje kućanstva 2010. (eura)

Austrija19.664
Francuska18.943
Njemačka18.904
Italija16.333
EU 2714.202
Slovenija10.045
Češka6.893
Poljska5.377
Mađarska5.048
HRVATSKA4.808
Rumunjska3.070
Bugarska2.618