EU otvara mnoga vrata

Moje se pjesme već godinama slušaju i u Europi i u svijetu, no moja autorska prava nisu zaštićena. Pokušala sam srediti tu situaciju preko ZAMP-a, no nije mi pošlo za rukom. Kontaktirala sam i međunarodnu organizaciju za zaštitu autorskih prava, ali su mi rekli da ne surađuju s izvođačima koji nisu iz EU. Sada više takav odgovor neću moći dobiti i ulaskom naše zemlje u EU napokon ću moći naplatiti ono što mi kao umjetniku pripada, objašnjava pjevačica Emilija Kokić
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju svakako će olakšati djelovanje hrvatskim umjetnicima. Zaključak je to koji proizlazi iz razgovora s deset zadarskih umjetnika: glazbenika, glumaca, slikara, pisaca, fotografa, plesača i koreografa koje smo kontaktirali nastojeći doznati kako oni kao umjetnici gledaju na ulazak Hrvatske u Europsku uniju sredinom 2013. godine.
Koliko će članstvo naše zemlje u jednoj velikoj međunarodnoj asocijaciji unaprijediti njihov posao i hoće li uopće biti kakvih promjena ako se držimo one stare da umjetnost nema granica. No, kako je to primijetila zadarska slikarica Silvijana Dražović – umjetnost zaista nema granica i nikada ih nije ni imala, no umjetnici itekako znaju što su granice, u što su se i osobno u više navrata uvjerila. Mladi zadarski glumac Vinko Radovčić smatra da će ulazak u Europsku uniju dosta koristiti glumcima kod gostovanja.
– Olakšat će nam papirologiju za prelazak granice, a uvjeren sam da će nam biti dostupniji i raznorazni fondovi za kulturu. U Europskoj uniji se puno više izdvaja za kulturu nego kod nas pa će neki naši kulturni projekti imati priliku biti financirani iz EU ravnopravno kao i projekti ostalih EU zemalja. Čuo sam od dosta kolega da je sada dosta teško prenijeti scenogarfiju jedne predstave iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, pa mogu misliti kako li je tek to napraviti u neku EU zemlju, naglašava Vinko i dodaje kako će, kada uđemo u EU, svakako otići na neku glumačku radionicu u inozemstvo, što će mu zasigurno biti mnogo lakše nego sada.
Zaštita autorskih prava
Ulazak Hrvatske u EU raduje i pjevačicu Emiliju Kokić. Jedinu hrvatsku pjevačicu koja je pobijedila na Eurosongu s “Rivom”, hrvatsko članstvo u zajednici europskih zemalja veseli prije svega zbog toga što će moći napokon naplatiti sve one povrede autorskog prava koje do sada nije mogla.
– Moje se pjesme već godinama vrte i u Europi i u svijetu no moja autorska prava nisu zaštićena. Pokušala sam srediti tu situaciju preko ZAMP-a, no nije mi pošlo za rukom. Kontaktirala sam i međunarodnu organizaciju za zaštitu autorskih prava, no rekli su mi da ne surađuju s izvođačima koji nisu iz EU. Sada više takav odgovor neću moći dobiti i ulaskom naše zemlje u EU napokon ću moći naplatiti ono što mi kao umjetniku pripada, objašnjava Emilija. Poznata hrvatska pjevačica dodaje da što se tiče papirologije vezane za gaže koje je odrađivala u inozemstvu ne očekuje neke velike promjene jer ni do sada nije imala problema s time.
– Ako vas traže u inozemstvu, onda se oni i angažiraju oko ishodovanja papira, pa s tim dijelom svog posla do sada nisam imala problema, ističe Emilija.
Nikakve probleme oko prelaska granice do sada nije imao ni njen kolega, mladi zadarski pjevač Filip Dizdar. Doduše, on uz hrvatsku posjeduje i australsku putovnicu, no Filip ističe da granice nikada nisu bile prepreka umjetnosti.
– Danas, u vrijeme interneta, ako nešto valja, brzo će “prijeći” cijeli svijet. Ako imaš dobru pjesmu, dovoljno ju je staviti na “You tube”, i u roku par sati slušat će je jednako tvoj prvi susjed i netko u Australiji, Americi ili Africi. U tom segmentu ne vidim neke promjene koje bi se mogle dogoditi ulaskom Hrvatske u EU, no siguran sam da će uvođenje nekih europskih zakona pozitivno djelovati na neke segmente našeg profesionalnog djelovanja poput rada na crno, koji će, uvjeren sam, biti smanjen.
Spisateljica Meri Arslani smatra da će u pogledu njene struke sigurno biti bolje.
– Danas ako nisi neki etablirani pisac nije ti jednostavno ići u inozemstvo, bilo na neko profesionalno usavršavanje, radionice ili sajmove. To govorim iz prve ruke jer sam osobno svjedočila tome. Ulazak naše zemlje u EU omogućit će nam da budemo ravnopravni s kolegama u EU što će se pozitivno odraziti na naše poslovanje, bit će jednostavnije distribuirati knjige u inozemstvo, imat ćemo veće tržište, papirologija će se smanjiti, a smanjit će se i porez. Neće nam trebati posrednici, moći ćemo sklapati direktno poslovne ugovore, a ono što je svakako bitno za naglasiti je da će i pisci izvana imati više prilike doći kod nas, održati kakvu radionicu i upoznati nas s nekim novinama, a bit će lakše prijaviti se i za kakvu spisateljsku nagradu, ističe Meri.
Mlada zadarska spisateljica koja je već sa svojim prvim romanom “Anđeli će samo zaspati” dobila izvrsne kritike i nagrade, dodaje da se do sada nepripadanje Hrvatske u EU odražavalo i tako što je do nekih knjiga bilo nemoguće doći čak i preko interneta jer su neke on line trgovine prodavale knjige samo unutar EU prostora, objašnjava Meri.
Kao i njene kolege, Meri se inozemne konkurencije ne boji, umjetnost je ipak jedna specifična kategorija koja ne priznaje granice, zaključuje Arslani.
Umjetnost bez granica
Zadarska će slikarica Silvijana Dražović odmah po pristupanju Hrvatske EU organizirati tri izložbe, u Švedskoj, u Švicarskoj i u Italiji. Kaže da je svjesna da je i do sada to mogla napraviti, što je uostalom već i radila, no papirologija ju je tako umorila da više nema volje uhvatiti se u koštac s attacarnetom – popratnicom Zavoda za zaštitu spomenika s kojim su se slike morale prenositi preko granice jer je ishodovanje popratnice mukotrpan posao.
– Da bismo mi umjetnici mogli iznijeti slike izvan zemlje i odnijeti ih na neku stranu izložbu, potrebno ih je najprije sve slikati, popisati i evidentirati kod Zavoda za zaštitu spomenika kako bismo dokazali da ćemo ih i vratiti po završetku izlaganja u inozemstvu. To je zahtjevna i komplicirana procedura koja svakako nije išla u prilog protočnosti umjetnosti. Uskoro više tih problema neće biti i od 2013. godine će umjetnost napokon biti umjetnost bez granica, što umjetnost zapravo i jest. Jako se stoga radujem pristupaju Hrvatske EU, naglašava Silvijana.
Nagrađivana zadarska umjetnica dodaje kako će ulaskom Hrvatske u EU ojačati i internet poslovanje, što će njoj i kolegama joj umjetnicima otvoriti velike mogućnosti plasmana.
– Primjera radi, tebi netko naruči sliku za 15 dana, a ti je ne možeš isporučiti bez obzira što si je napravio u traženom roku zbog carinskih zavrzlama, dodaje Silvijana koja ističe da je samo osjećaj biti u dobrom društvu senzacionalan. Ne boji se ona konkurencije, kroz smijeh dodaje – konkurencija… da, jeftiniji su od nas pa će nas ugroziti, ironična je umjetnica koja se već veseli da na zadarskoj rivi umjesto jeftinih kopija koje prodaju putujući šverceri, u nizu budu poslagana djela pravih europskih umjetnika, kao još jedan doprinos našoj turističkoj raznolikosti.
Fotografkinja Mare Milin ističe da će joj ulazak u EU omogućiti da lakše kupuje fotoopremu, koju će lakše prenositi i preko carine. Neke nove poslovne prilike za rad u inozemstvu ne vidi jer su rijetki hrvatski fotografi koji su uspjeli vani, a ne boji se ni konkurencije stranih fotografa jer su cijene rada u Hrvatskoj toliko pale da za te novce nema šanse da dođe neki fotograf izvana kod nas raditi.
– Kod nas je cijena rada toliko pala, pa teško da će netko iz EU doći ovdje raditi. Naši će fotografi, pak, imati priliku otići vani i vidjeti kako se tamo radi, koje su inozemne satnice pa će teško nakon toga, kao sada, nuditi svoje profesionalne usluge tipa – fotografska kampanja s 3 motiva za 1000 eura. Ovo što sada imamo, to spuštanje cijena ugrožava naš zanat i srozava sve profesionalne standarde. Bilo bi dobro da netko izvana dođe i nauči klijente što su cijene za profesionalno odrađen posao, koliko vrijedi naš rad. Ovo što sada imamo je takva anarhija, takva nelojalna konkurencija zbog koje mnogi od nas ostaju bez posla.
Glumac Duško Modrinić smatra da će ulazak Hrvatske u EU omogućiti njegovim kolegama i njemu lakše sudjelovanje na stranim festivalima, a nekima i nove radne angažmane.
– Znam neke kolege koji nisu mogli dobiti radnu dozvolu u EU, što će im sada svakako biti lakše ishodovati. Ipak, neke velike promjene ne vidim jer je ono što prije svega određuje naš zanat naš jezik, a to je svakako barijera koja na neki način definira naš prostor djelovanja, svjestan je Duško.
Nema straha od konkurencije
Predsjednica hrvatskog udruženja kostimografa, kostimografkinja Marija Šarić Ban i do sada je imala inozemnih angažmana, i nije imala problema jer, kako kaže, ako te netko želi, onda će srediti i papire. No, ulazak Hrvatske u EU olakšat će neke druge segmente njenog rada poput lakše aplikacije za sredstva iz nekih inozemnih fondova za kulturu, a izjednačit će se i tretman naših i stranih kostimografa što do sada nije bio slučaj.
– Mi smo kod nas imali lošu praksu da su se više honorirali strani kostimografi nego naši. Znam što govorim jer s HNK Zagreb surađujem godinama i dobro sam upoznata s nekim činjenicama. Kod nas vam je netko odmah dobar ako dolazi iz inozemstva, odmah ga treba bolje honorirati. To što je donio već gotove kostime iz neke već odigrane predstave, što njezin ili njegov rad ne vrijedi više od rada nekog našeg umjetnika ne znači ništa onima koji ispisuju čekove za honorare. E to je dio našeg posla koji će se, uvjerena sam, po ulasku Hrvatske u EU mijenjati. Uvjeti će morati biti isti za sve jer ćemo kao dio EU imati prilike biti i dijelom međunarodnih organizacija za zaštitu radnih prava. Nadalje, lakše ćemo komunicirati međusobno, nećemo biti izolirani, što će svakako unaprijediti naš rad, naglašava Marija Šarić Ban.
Voditeljica Zadarskog plesnog ansambla, balerina Sanja Petrovski kaže da, što se tiče EU, mi smo već odavno tamo.
– Naše su cure već odavno dijelom europske plesne scene, bilo kroz angažmane, bilo kroz plesne radionice ili gostovanja. Kako mi idemo vani tako i strani plesači dolaze k nama i nastupaju i predaju. No službeni ulazak Hrvatske u EU riješit će neke tehničke detalje, naši će plesači koji rade u inozemstvu imati manje problema s poslom. Moja kći živi i radi u Ljubljani, a kako mi još uvijek nismo u EU, ima problema s radnom dozvolom i ne može ostvariti neka prava. Taj problem ugovora je uvijek prisutan i zbog toga se reduciraju inozemna gostovanja. Hrvatski su umjetnici odavno u svim segmentima svog rada dio europske zajednice, nedostaje nam još samo taj tehnički dio, naglašava Sanja. Ona se nada da za godinu i pol dana nećemo imati situaciju kao sada da nitko ne želi doći raditi u Zadar, da plesna škola ne uspijeva pronaći plesnog pedagoga jer nitko ne želi iz Zagreba doći zimi raditi u Zadar.
– Kada budemo dio EU vjerujem da taj problem nećemo imati, jer ako nitko neće htjeti doći iz Zagreba, htjet će iz neke europske zemlje doći u Zadar i predavati, uvjerena je Sanja.
Iako ima putovnicu SAD-a s kojom se granice lakše prelaze, zadarska pjevačica Martine Thomas također se veseli ulasku Hrvatske u EU. Martine kaže da umjetnost nema granica, da je pjesma na internetu, odmah po stavljanju, dio ne regionalne, već svjetske kulturne baštine, no članstvo neke zemlje u svjetskim, u našem slučaju europskim asocijacijama, plus je za sve stanovnike, a dakako i umjetnike.
– Bit će jednostavnije, i ići u inozemstvo i prodavati CD-e, prenositi glazbenu opremu i ishodovati autorska prava, mnogo će se toga promijeniti nabolje, smatra Martine. Konkurencije se ne boji, dapače poziva sve pjevače koji misle da mogu nešto dati i napraviti u Zadru, da dođu i da pjevaju.
– Što je više dobrih kvalitetnih glazbenika, bolja je kvaliteta svih nas. Stoga neka samo dođu, neka nam donesu neka svoja iskustva, nauče nas nekim novim glazbenim trendovima, pokažu nam kako se to radi u njihovim zemljama, podignu svojim prisustvom razinu kulture u našoj sredini, što svakako može biti samo dobro za sve nas, zaključuje Martine.