ČUVAR ARHIVSKE RIZNICE Ante Gverić: »Zadarski Državni arhiv mora biti prisutan na arhivističkim i historiografskim projektima u inozemstvu«

Ante Gverić nedavno je treći put izabran za ravnatelja Državnog arhiva u Zadru. U treći mandat ulazi s vidljivim rezultatima iza sebe koje je i podastro Ministarstvu kulture koje je osnivač ove ustanove. O dosad napravljenom, ali i planovima za razdoblje koje je ispred njega razgovarali smo s novim/starim ravnateljem.

Čitaonica preuređena u multifunkcionalan prostor
– Arhiv je uz pomoć Ministarstva kulture i vlastitih sredstava zadnjih godina realizirao mnoge programe na području investicijskog ulaganja i opremanja zgrade kojima su osigurani primjereni uvjeti za smještaj gradiva te za rad korisnika i zaposlenika.
Od značajnijih ulaganja ističe se sanacija većeg dijela krovišta i fasade Arhiva, čime se eliminirao prodor oborinskih voda i vlage u spremišne prostora. Zbog pomanjkanja spremišnih prostora, tijekom tri godine ugrađeni su pokretni knjižni ormari kapaciteta oko 2.700 dužnih metara, čime su kapaciteti povećani za oko 1.000 d/m. Uređen je prostor za prihvat i osnovnu obradu i sređivanje gradiva, zatim prostor i oprema za fotolaboratorij u kojem je započeta sustavna digitalizacija arhivskog gradiva. Osim toga, čitaonica je temeljito preuređena u moderan i multifunkcionalan prostor koji, osim u osnovne svrhe, služi i kao prostor za predavanja, predstavljanja knjiga, manje izložbe i sl., ističe ravnatelj Gverić napominjući kako je od većih ulaganja u tijeku uređenje novih prostora za rad Restauratorsko-konzervatorske radionice i knjigovežnice.
– Gradivo je dostupnije korisnicima najprije kroz programe sređivanja i obrade koji su rezultirali izradom obavijesnih pomagala, zatim kroz izdavačku i izložbenu djelatnost, javna predavanja, organizirane posjete Arhivu i niz drugih kulturno-edukativnih programa ostvarenih u vlastitom aranžmanu ili u suradnji s ustanovama u kulturi, znanosti i obrazovanju.

Arhiv predstavio online 1125 matičnih knjiga
Projekt sustavne digitalizacije započet je 2016. godine osnivanjem fotolaboratorija u kojem se vrši skeniranje gradiva gotovo svih formata, kako za potrebe korisnika, tako i u svrhu izrade digitalnih snimaka u sigurnosne i dopunske svrhe.
– Prateći suvremene trendove informacijskih tehnologija, Arhiv je upravo nedavno, uz novu, modernu mrežnu stranicu, predstavio online 1125 matičnih knjiga, a u sljedeće dvije-tri godine digitalizirat će čitavu Zbirku matičnih knjiga i tako je učiniti dostupnom svim zainteresiranim korisnicima, navodi ravnatelj Gverić dodajući kako su zaštita i upravljanje gradivom izvan Arhiva jednako važni kao i rad s gradivom u samom Arhivu. Tako su u proteklom razdoblju ostvareni značajni rezultati u radu sa stvarateljima i imateljima dokumentarnog i arhivskog gradiva. Cilj je programa, naglašava Gverić, u nadolazećem razdoblju nastaviti s dosadašnjim uspješnim radom te utvrditi nove smjernice osiguravanja i podizanja kvalitete rada Arhiva kako bi bogatstvo kulturne baštine bilo sačuvano, obrađeno i odgovarajuće prezentirano te dodatno vidljivo uz nadolazeću 400. obljetnicu.
– Iako je Arhiv posljednjih nekoliko godina ugradnjom pokretnih ormara povećao svoje spremišne kapacitete za oko 1.000 dužnih metara, postojeći kapaciteti ipak nisu dovoljni za preuzimanje gradiva kojem će uskoro dospjeti rokovi za predaju u Arhiv. Stoga se pitanje spremišnih kapaciteta postavlja kao jedno od prioritetnih u nadolazećem razdoblju, ističe Gverić.

Suradnja sa Sveučilištem i HAZU-om
Ravnatelj Državnog arhiva u Zadru kao jednu od osnovnih zadaća arhiva navodi i objavljivanje izvornog arhivskog gradiva.
– Za 2020. godinu planirano je izdavanje četiri naslova. U predstojećem razdoblju planira se izdavanje tri do četiri naslova godišnje, kao i proteklih nekoliko godina.
Od 2020. godine planiran je početak izdavanja znanstvenog arhivskog časopisa Vjesnik dalmatinskih arhiva (u suizdavaštvu s Državnim arhivima u Šibeniku, Splitu i Dubrovniku), najavljuje Gverić.
Arhiv je i do sada na različitim projektima surađivao s ustanovama iz područja kulture i znanosti.
U nadolazećem razdoblju planira se nastavak suradnje ponajprije sa Sveučilištem u Zadru preko organizacije praktičnog dijela nastave i koordinacije stručne prakse za studente različitih studija, zatim suradnja na projektu katalogizacije fonda Arhivske knjižnice, organizacije zajedničkih znanstvenih skupova i dr.
– Organizacijom stručnih, istraživačkih i kulturno-obrazovnih projekata Arhiv treba nastaviti suradnju sa Sveučilištem u Zadru, Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Zadru i drugim srodnim institucijama.
– Zbog značaja svojega gradiva i specifičnog povijesnog položaja Zadra, ali i zbog suvremenih historiografskih kretanja, Državni arhiv u Zadru mora biti prisutan na važnijim arhivističkim i historiografskim projektima u inozemstvu, zaključno je kazao dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru.