Čovjek koji je uvijek bio ispred svog vremena

Dinko Tudor je tijekom 98 godina života zaradio tri važne titule “bard hrvatske poljoprivrede”, “otac zadarske poljoprivrede” i “najstariji vedri Zadranin”

“U čast stvaralaštva koje uvijek traje” sinoć je u Kazalištu lutaka održana Večer za Dinka Tudora kojem je ranije tog dana posthumno dodijeljena nagrada za životno djelo Zadarske županije. Dinko Tudor je tijekom 98 godina života zaradio tri važne titule “bard hrvatske poljoprivrede”, “otac zadarske poljoprivrede” i “najstariji vedri Zadranin”. Kao najstariji hrvatski autor, Dinko je od 90. do 99. godine svog života napisao tri knjige, a sinoć je ujedno održana i promocija knjige “Uputstvo za život” koju je malo prije smrti napisao zajedno sa sinom Goranom.
Kao zahvalu svom ocu, ali i svim njegovim kolegama, pionirima zadarske poljoprivrede, Dinkova djeca Goran, Mira i Ana sinoć su organizirali ovaj susret.
– Tata je bio vizionar, uvijek je bio ispred svog vremena pa je tako i otišao malo prije ovog važnog trenutka i javnog priznanja za njegov rad. Ipak, ovime su se povijesne kockice pravedno i lijepo posložile, rekao je Goran.
Uz fotografije, pjesmu KUD-a Branimir iz Benkovca, poeziju, ali i razne anegdote, Goran je govorio o očevom siromašnom djetinjstvu, samofinanciranju tijekom fakulteta i hranjenju u pučkoj kuhinji, preko upoznavanja Dinkove ljubavi Kate do vođenja Vršačkih vinograda, nakon čega je uslijedilo 60 godina života i rada u Zadru.
Dinkove kćeri Ana i Mira rekle su da bi ocu sigurno bilo drago da vidi sve okupljene te da je cijela obitelj Tudor dirnuta. To je potvrdila i Goranova kćer Milna s dvogodišnjim sinom Androm za kojeg je rekla da je njezino remek-djelo te da se nada da će biti barem upola uspješno kao njegov pradjed.
Govoreći o zlatnom dobu zadarske poljoprivrede od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća, Goran je spomenuo velike projekte poput osnivanja Agro Zadra, odvodnjavanja Ravnih kotara, sadnje tisuću hektara voćnjaka, uvođenja plastenika, ali i velike ljude koji su uz Dinka Tudora pridonijeli tom razvoju, poput Zdravka Bušića, Gojka Kasapa, Frane Dadića, Marka Biloglava, Pavle Konsuoa, Slavka Matičevića, Eduarda Reitobera, dr. Ante Medina i drugih.
Stare fotografije pokazuju da su se na zadarskom području sadile i egzotične kulture, duhan u Zaglavu, buhač na Bilom brigu i pamuk u Privlaci, ali i ističu važnost marikulture i mljekarstva ovog kraja.