BiH je donijela odluku o konverziji kredita u nacionalnu valutu, a Srbija je zabranila upotrebu devizne klauzule. Tamo su vlasti intervenirale. Mađarska je intervenirala još prije nekoliko mjeseci. Tamo su banke u poziciji da moraju izvršavati zakon, a ovdje zakon očito kreiraju strani bankari, rekao je Lesar
Dužničku krizu korisnika kredita u švicarskim francima ne smije se rješavati na način da se ona pretvara u socijalni problem koji rješava država, već teret moraju podnijeti banke. Poruka je to koju su u subotu iz Zadra uputili predsjednik Hrvatskih laburista – Stranke rada i saborski zastupnik Dragutin Lesar i član Predsjedništva Nikola Vuljanić.
– Banke, tobože, pristaju na porez na kredite u švicarcima a onda će, tobože, tim novcem država pomagati siromašnima koji imaju kreditne obveze od 100.000 eura, ako je u pitanju prva nekretnina. Do sad su kompletni teret snosili dužnici, a sada teret moraju preuzeti banke, a banke taj teret pokušavaju prebaciti na državu; to su ti balon krediti. Nevjerojatno je da se u svakom problemu kojeg izazovu financijske institucije udari na građane i onda se, tobože, pojavljuje država koja će preuzeti dio tereta. Konverzijom svih kredita u kune banke će preuzeti svoj dio rizika. Nikakve socijalne mjere od strane države nisu potrebne; radi se o odnosu dužnika i vjerovnika u kojem je dužnik zapao u probleme zbog toga što je vjerovnik iskoristio situaciju na tržištu i stekao ekstra profit. BiH je donijela odluku o konverziji kredita u nacionalnu valutu, a Srbija je zabranila upotrebu devizne klauzule. Tamo su vlasti intervenirale.
Od dužnika će početi tražiti i zlato
Tu informaciju rijetko gdje u Hrvatskoj možete pročitati. Nije to slučajno. Mađarska je intervenirala još prije nekoliko mjeseci. Tamo su banke u poziciji da moraju izvršavati zakon, a ovdje zakon očito kreiraju strani bankari, rekao je Dragutin Lesar koji je podsjetio kako su Hrvatski laburisti još u prosincu prošle godine zatražili zabranu valutne klauzule, te početkom srpnja u saborsku proceduru uputili prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima kako bi se brisala odredba “temeljem koje je uvedena valutna klauzula, a koja omogućava da vjerovnici svoja potraživanja pretvaraju u bilo koju valutu ili zlato”.
– Ja još očekujem da banke u Hrvatskoj, umjesto švicarskog franka, od dužnika počnu tražiti zlato, jer je po hrvatskom zakonu i to moguće. Prema najavama o dogovoru stranih banaka u Hrvatskoj, a koji će biti ponuđen Vladi RH, bit će predloženo da se problem koji je nastao zbog švicarskog franka riješi “balon kreditima”. Balon krediti su prijedlog koji odgađa rješavanje problema i ovaj kamen će i nadalje visjeti nad glavama dužnika i sasvim je svejedno hoćemo li glavu razbiti prije ili nakon parlamentarnih izbora, a pregovori i spekulacije za sad vode samo smirivanju tenzija prije parlamentarnih izbora. Svi dosadašnji krediti moraju su putem konverzije pretvoriti u kunske kredite bez novih naknada koje bi banke obračunavale građanima. Dok građani ove zemlje plaće i mirovine primaju u kunama, nitko od njih nema pravo tražiti da svoje obveze plaćaju u “švicarcima” ili eurima, dolarima ili zlatu. Kuna je nacionalna moneta, nacionalnom monetom čuva se monetarni suverenitet zemlje. On je posebice bitan u trenutku ulaska u EU i pripreme Hrvatske za ulazak u eurozonu, ustvrdio je Lesar dodajući kako najavljeno “fiksiranje franka na šest kuna ili vezanje franka na euro otvara novu opasnost da će euro početi divljati”.
Zakonom protiv nove dužničke krize
– Podsjećam da je Hrvatska narodna banka nedavno morala intervenirati s 230 milijuna eura na financijsko tržište kako bi sačuvala tečaj kune u odnosu na euro zbog pokušaja špekulativnog napada nekih banaka u Hrvatskoj. Vezanje švicarskog franka na euro, što švicarska Narodna banka priprema, u Hrvatskoj ne mora davati nikakvo jamstvo, jer će banke u Hrvatskoj tada napasti tečaj kune u odnosu na euro, upozorio je predsjednik Hrvatskih laburista dodajući kako od Hrvatske narodne banke traži objavu valutne strukture pasive kamate.
– Tek ćemo objavom tog podatka moći vidjeti odakle je kapital koji su banke u Hrvatskoj plasirale, ne samo građanima, nego i poduzetnicima, i je li točno da su se vani zaduživale u eurima uz dva posto kamata i plasirajući novac u Hrvatskoj, uz osam posto kamata i vezano uz švicarski franak, ostvarile ekstraprofite, također je rekao Lesar koji je zatražio i da se i u Hrvatskoj, kao što se to već priprema u Srbiji, hitno donese zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga kako bi se ubuduće spriječile nove dužničke krize korisnika kredita.
Zakoni o visokom obrazovanju – jamstvo da Hrvatska ne može vratiti suverenitet
– Problem se zamagljuje tako što ga se pretvara u socijalni problem, a socijalnim problemima se bavi država, ali to nije socijalni problem, to je problem suvereniteta i problem pljačke, a koja je razlika pljačkaju li za prvu nekretninu ili za “mečku”?,rekao je Nikola Vuljanić komentirajući nedavnu izjavu predsjednika HSS Josipa Friščića koji je obrazlažući Vladin prijedlog fiksiranja tečaja švicarskog franka samo za stambene kredite ocijenio logičnim navodeći kako “nije isto je li netko digao kredit da riješi stambeno pitanje ili ako je kupio mečku”.
– Mi smo devedesetih izgubili razne aspekte suvereniteta, najprije smo izgubili financijski suverenitet. Način na koji su ove banke postale ono što danas u Hrvatskoj jesu nije bio pošten posao. Nakon toga je izgubljen razvojni suverenitet; svi značajni instituti su ukinuti, prodani, postali su štandovi za prodaju. Nakon toga je izgubljen tehnološki suverenitet; industrija je ugašena. Zatim smo se dragovoljno odrekli vojnog suvereniteta, a sad se, ulaskom u EU, dragovoljno odričemo političkog suvereniteta. Osiguranje da Hrvatska neće moći uspostaviti ponovni suverenitet su predloženi zakoni o visokom obrazovanju koji predmnijevaju takvu vrstu visokog obrazovanja da Hrvatska neće imati ljude koji će moći u razumnom roku vratiti taj suverenitet, rekao je Vuljanić navodeći kako je stav Hrvatskih laburista “da se suverenitet mora vratiti hrvatskim građanima, i da to vraćanje mora krenuti otkud je krenulo i oduzimanje – od financijskog suvereniteta”.
Koordinator izbornih poslova Slavko Stanin
Drago Čulina, predsjednik zadarskog ogranka Hrvatskih laburista – Stranke rada, izvijestio je kako je ogranak donio odluku o izlasku na parlamentarne izbore, te kako je na sastanku na kojem su bili i predstavnici ogranaka iz Trogira, Kaštela i Šibenika za koordinatora izbornih poslova imenovan Slavko Stanin iz Zadra čiji će najbliži suradnik biti Jadran Periša iz Kaštela.
– To je što se stranačkog života tiče “novum”, jer smo jedina stranka koja o ovako važnom pitanju odlučuje na razini malih organizacijskih jedinica, istaknuo je Čulina.
Odluka o rasporedu snaga na listi očekuje se kroz desetak dana, a bit će, kako je kazao Čulina, dogovorena na razini organizacija u izbornoj jedinici, a ne u Zagrebu.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
vrijedna priznanja
Marija Dejanović i Nicolas Bajlo dobitnici nagrada na Danima hrvatskog turizma
Županija
olujni vjetar
U prekidu brojne trajektne i katamaranske linije
Hrvatska
premijer
Plenković o uhidbenim nalozima ICC-a: ‘Ne mogu se izjednačavati demokratska vlast i teroristi’
Zadar
PRIGODNO OBILJEŽAVANJE
OBNOVLJEN SPOMENIK Puntamika slavi obnovu i revitalizaciju sv. Stošije
Hrvatska
telefonska sjednica
Vlada odbija navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja premijeru
Zadar & Županija
PREDAVANJE
Kvaliteta života u Zadru jako pala! Evo koji je najbolji, a koji najgori gradski kvart…
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Zadar
USUSRET DESETOJ OBLJETNICI POSLOVANJA
Od lokalne priče do regionalnog lidera: Kako je Berekin postao simbol uspjeha
Crna Kronika
PU ZADARSKA