Prije nekoliko dana objavljeno je izvješće Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o komunalnom otpadu za 2020. godinu. Prema podacima izvještaja, Dalmacija je, zajedno s Ličko-senjskom i Brodsko-posavskom županijom na dnu hrvatske ljestvice kada je riječ o odvojenom prikupljanju otpada. Zadar je prema statističkim podacima, u prošloj godini pao sa 7 posto na 6,20 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Efektivno odvajanje otpada
Tim smo povodom razgovarali s Atanom Grbić-Martinović iz Udruge Eko-Zadar, koja nam je dala svoje viđenje problematike nedovoljnog odvajanja otpada, kao i savjete za ekološko postupanje i kupovinu.
– Za odvajanje otpada potreban je sustav s pratećom infrastrukturom te kontinuirana edukacija i informiranje lokalne zajednice o mogućnostima selektivnog odlaganja i prikupljanja otpada. Proteklih 20 godina napravili su se koraci koji u hijerarhiji gospodarenja otpadom nisu postavljeni po logičnom redu. Figurativno rečeno, gradi se kuća od krova, a ne od temelja, objašnjava Grbić-Martinović.
U Zadru bi Diklo, na sreću okolnih mještana, trebalo prestati biti odlagalište kada proradi Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje, a puštanje u probni rad očekuje se sredinom iduće godine. No, pitanje je hoće li se izgradnjom CGO-a problematika odvojenog prikupljanja otpada promijeniti na bolje.
– Preduvjeti za svaku županiju u kojoj se planira izgradnja CGO-a su prvenstveno postavljanje sustava za prikupljanje otpada, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti koji funkcionira, kazuje Grbić-Matanović te naglašava ukoliko u svom kućanstvu i na radnom mjestu odvajate papir, staklo, plastiku, metal i biootpad, u CGO dolazi samo preostali otpad, onaj kojeg nismo od otpada iz kućanstava i pravnih subjekata mogli oporabiti.
– No, međutim, ako lokalna zajednica nije postavila cjelokupni sustav odvajanja otpada, tada lokalne CGO-e ‘hranimo smećem’, ističe Grbić-Martinović.
Važnost recikliranja
U istom izvješću stoji kako se u Zadarskoj županiji reciklira tek 20 posto prikupljenog otpada. Najviše komunalnog otpada u Hrvatskoj odloženo je upravo u Zadru, i to na odlagalištu Diklo, čak 320.905 tona. Čak šest općina u županiji uopće ne odvaja otpad. To su: Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Polača, Povljana, Sali i Stankovici.
– Nažalost, kako sustav ne funkcionira lokalno, tako ne funkcionira ni nacionalno. Za potvrdu toga možemo vidjeti da su se smanjili ciljevi iz nacionalnog Plana gospodarenja otpadom. Plan je propisivao 60 posto recikliranja do 2022. godine, a taj se cilj novim zakonom zamjenjuje sa slabijim ciljem od 55 posto do 2025. godine. Naše gospodarenje otpadom mora počivati na višim ciljevima smanjenja količina otpada, njegova recikliranja i ponovne uporabe, rezimira Grbić-Martinović i naglašava da ako želimo kao država raditi na kvalitetnom gospodarenju otpadom, moramo prvenstveno sprječavati nastanak otpada, smanjivati količine otpada i njegov štetni utjecaj na okoliš.
Ekološki način razmišljanja
Udruga Eko-Zadar kroz projekt »Reciklirajmo zajedno« radi na informiranju i educiranju stanovništva o razdvajanju otpada, te je u proteklih 16 godina provela preko 200 edukativno-kreativnih radionica sa svim dobnim skupinama.
– U cilju što boljeg informiranja javnosti, surađujemo s lokalnim zajednicama na organiziranju tribina, okruglih stolova te info dana, kako bismo javnosti približili mogućnosti, ali i prava i obveze odgovornog postupanja s otpadom. Izdali smo slikovnicu-bojanku »Praktični savjeti Eko Mace« te osam brošura o odvajanju otpada, kaže Grbić-Martinović i nastavlja kako je za postizanje značajnih rezultata potreban kontinuirani rad na podizanju ekološke svijesti kroz sustavnu edukaciju i informiranje svih dobnih skupina, od vrtićkog uzrasta do najstarijih sugrađana i sugrađanki.
– Svatko od nas može biti i odgovoran potrošač. Kao odgovorni potrošači, svaki dan odlučujemo koje ćemo proizvode kupiti. Proizvode koji su pakirani u prekomjernu ambalažu prestanimo kupovati. Osobno kupujem većinu proizvoda u rinfuzi ili u velikim pakiranjima, objašnjava Grbić-Martinović i dodaje kako svaka obitelj treba razmisliti kolika joj je potrošnja npr. ulja tijekom jednog mjeseca.
– Razmislite je li potrebno kupovati pet boca ulja ili ćete kupiti jedno pakiranje od 5 litara. Takvih primjera ima bezbroj. Osobno, veliki dio proizvoda za koje smatram da me nepotrebno zatrpavaju s ambalažom, prestala sam kupovati, napominje Grbić-Martinović i naglašava kako su znanstvena istraživanja pokazala da čist okoliš donosi višu kvalitetu života i nove mogućnosti za lokalni razvoj.
– Stanovnici koji žive u zelenijim i čišćim okruženjima imaju manju razinu stresa te su samim tim zdraviji. Najčišća okruženja su statistički ujedno i najsigurnija, a samim tim i cijene nekretnina su veće. Dakle, kao što je sve u životu povezano, neosporna je povezanost čistog okoliša s kvalitetom života i potrebno je preuzeti dio odgovornosti u cjelokupnom krugu gospodarenja otpadom, zaključuje Grbić-Martinović.
najnovije
najčitanije
Nogomet
NJEMAČKI KLUB
Bayer u problemima s ozljedama, Alonso: Možda i ja zaigram
Nogomet
azijska liga prvaka
Pobjeda Al Nassra, dva gola Ronalda, Brozović nastupio
Svijet
AMERIČKI PREDSJEDNIK
Uoči odlaska iz Bijele kuće, Biden posljednji put pomilovao purice
Hrvatska
razgovor
Plenković razgovarao s Trumpom o bilateralnim odnosima i Ukrajini
Hrvatska
PREMIJER
Plenković: Ne postoje nikakvi ‘tajni letovi’, radi se o provedbi Dublinskog režima
Zadarski prsten
odzvonilo neodgovornima
Kamere i kazne s ciljem zaštite prirode u Vrsima
Zadar
sastanak s načelnicima
Ministar Erlić otkrio: Zadar dobiva olimpijski bazen, Pag novu školu, Molat sveučilišni centar
Županija
lijepa priča
Dr. Knežević Nizozemsku zamijenila Kukljicom. U trajektu obnavlja snagu za posao otočne liječnice
Zadarski prsten
viceprvak svijeta
Podgradinjanin Leo Žuža uči, radi te osvaja jiu-jitsu svijet
Košarka
U SVOM STILU