Svjetski je dan pčela, dragocjenih kukaca nužnih za opstanak planeta

Trebali bismo ih zaštititi kao jednu od najdragocjenijih dobara na svijetu, ali to ne činimo.

Ipak, pčele su vitalne za očuvanje ekološke ravnoteže i bioraznolikosti u prirodi.

One pružaju jednu od najprepoznatljivijih usluga ekosustava, a to je oprašivanje, što omogućuje proizvodnju hrane.

Na taj način štite ekosustave i životinjske i biljne vrste te doprinose genetskoj i biotičkoj raznolikosti.

Pčele služe i kao pokazatelji stanja okoliša. Njihova prisutnost, odsutnost ili količina govori nam kako se to događa s okolinom i je li potrebno odgovarajuće djelovanje.

Kako je nastao Svjetski dan pčela?

Također iz tog razloga prije 6 godina počeo se obilježavati Svjetski dan posvećen pčelama. Kako bi podigli svijest o važnosti oprašivača, prijetnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu održivom razvoju, UN je 2018. godine odredio 20. svibnja kao Svjetski dan pčela.

Cilj je pojačati mjere zaštite njih i drugih oprašivača, što bi značajno pridonijelo rješavanju globalnih problema opskrbe hranom i uklanjanju gladi u zemljama u razvoju.

Svjetski dan pčela je 20. svibnja

Slovenija je predložila da 20. svibnja bude Svjetski dan pčela. Tako je i bilo. Izbor nije slučajan.

U svibnju se na sjevernoj hemisferi pčele i priroda razvijaju i ponovno rađaju nakon zime, dok na južnoj hemisferi počinje jesen, kada se beru proizvodi njihova rada i počinje sezona meda.

Nadalje, 20. svibnja je dan rođenja Antona Janše (1734. – 1773.), slovenskog pčelara, pionira modernog pčelarstva i jednog od najvećih autoriteta za pčele.

Austrijska carica Marija Terezija imenovala ga je stalnim učiteljem pčelarstva u novoj pčelarskoj školi u Beču.

Postao je poznat još prije svoje smrti 1773. godine. Nakon 1775. svi državni učitelji pčelarstva morali su predavati predmet po njegovom učenju i metodi.

Zašto je važno slaviti i štititi pčele

Kako bismo prehranili rastuću svjetsku populaciju, potrebno nam je sve više hrane koja mora biti raznolika, uravnotežena i kvalitetna.

Kao što znamo, najveći doprinos pčela i drugih kukaca je oprašivanje gotovo tri četvrtine biljaka koje proizvode 90% svjetske hrane.

Trećina svjetske proizvodnje hrane ovisi o pčelama.

Tijekom proteklih 50 godina, količina usjeva koji ovise o oprašivačima (tj. voće, povrće, sjemenke, orašasti plodovi i sjemenke uljarica) se utrostručila.

Pčele igraju važnu ulogu u odnosu na opseg poljoprivredne proizvodnje.

Učinkovito oprašivanje povećava količinu poljoprivrednih proizvoda, poboljšava njihovu kvalitetu i povećava otpornost biljaka na štetnike.

Biljne kulture koje ovise o oprašivanju važan su izvor prihoda za poljoprivrednike, posebno male poljoprivrednike i obiteljska gospodarstva u zemljama u razvoju. Osiguravaju posao i prihod za milijune ljudi.

Što možemo učiniti da pomognemo pčelama

I mi možemo dati svoj doprinos zaštiti ovih dragocjenih insekata. Evo niza savjeta Ujedinjenih naroda:

• sadite raznolik niz autohtonih biljaka koje cvjetaju u različito doba godine
• kupujte sirovi med od lokalnih uzgajivača
• kupujte proizvode iz održive poljoprivredne prakse
• izbjegavajte pesticide, fungicide ili herbicide u vašim vrtovima
• zaštitite zajednice divljih pčela kad god je to moguće
• napravite fontanu za pčele ostavljajući posudu s vodom vani
• pomognite u održavanju šumskih ekosustava
• podignite svijest ljudi oko vas dijeljenjem ovih informacija unutar vaših zajednica i mreža