Sladić smiruje kašalj i pomaže jetri, ali oprezno s dozama jer povisuje tlak

Sladić se bere u jesen kada je biljka stara najmanje 3 godine, odvaja se i suši korijen, dio u kojem su najkoncentriranije djelatne tvari, a listovi se koriste čim se uberu.

Blagotvorno djelovanje ove čudotvorne biljke:

• protuupalno: zajamčeno prisustvom flavonoida, što ga čini idealnim protiv kašlja i upale grla. Smiruje kašalj, razrjeđuje bronhijalni sekret i umiruje nadraženu sluznicu
• koristan protiv astme i suhog kašlja
• mršavljenje: također ima učinak utaživanja gladi, idealno za one koji slijede posebne dijete
• antivirusno: zahvaljujući glicirizinu može blokirati infekcije
• protuupalno i zacjeljujuće: osobito na ogrebotinama sluznice usta i desni. Zbog toga je koristan u borbi protiv lošeg zadaha
• laksativno: prisutnošću manita, šećera koji može spriječiti zatvor privlačenjem vode u crijeva i olakšavanjem pražnjenja debelog crijeva
• antioksidativno: zahvaljujući prisutnosti flavonoida koji se bore protiv slobodnih radikala i nude zaštitu od bolesti koje pogađaju kardiovaskularni sustav

No svojstva sladića tu ne završavaju. Također se može koristiti u obliku infuzija i dekocija u terapijama protiv pušenja te je piće koje jako gasi žeđ.

Što se tiče probavnog sustava, ovaj prirodni sastojak koristi se za liječenje gastritisa i čira na želucu, ali također i kronične poremećaje jetre, meteorizam te umiruje crijevne grčeve i bolove u želucu.

Kontraindikacije

Sladić ima i neke kontraindikacije: glicirinska kiselina sadržana u sladiću je zapravo apsolutno kontraindicirana kod hipertenzivnih osoba, trudnica i dojilja.

Stoga je potrebno biti oprezan pri konzumiranju sladića kako bi se izbjegle posljedice zadržavanja vode i hipertenzije, osobito kod onih koji već imaju hipertenziju.

Nadalje, njegova konzumacija se također ne preporučuje osobama koje pate od zatajenja bubrega, dijabetesa, ciroze jetre i trudnicama.