Negativne emocije pomažu u postizanju uspjeha, ali pod koju cijenu?

Foto: Pexels

Omogućuju nam postizanje važnih studijskih i radnih ciljeva, ali - pati zdravlje

Doživljavanje negativnih emocija moglo bi biti ključ uspjeha na radnom mjestu i moglo bi dovesti do rezultata daleko superiornijih od onih koji se postižu s opuštenijim stavom, ali kakve su posljedice ovakvog načina razmišljanja na zdravlje?

Pitali su se to istraživači sa Sveučilišta u Essexu (Ujedinjeno Kraljevstvo) koji su proveli istraživanje upravo o emocijama koje dovode do uspjeha i njihovoj obradi u našem mozgu.

U istraživanju je sudjelovalo više od tisuću studenata i odraslih iz četiriju zemalja (Velike Britanije, Njemačke, Amerike i Kanade), a ocjenjivalo se upravljanje emocijama u teškim situacijama na fakultetu ili na radnom mjestu.

Prema znanstvenicima, postoji dvanaest emocija koje potiču i utječu na uspjeh, šest pozitivnih i šest negativnih.

Negativne emocije su:

ljutnja (frustracija)
anksioznost
sram/krivnja
dosada
osjećaj beznađa
razočarenje (tuga)

S druge strane, pozitivne emocije su sljedeće:

zadovoljstvo zbog obavljenog posla (uzbuđenje)
nada (predviđena radost)
ponos (zahvalnost, retrospektivna radost)
spokoj
sigurnost
olakšanje (ispunjenje na kraju djela)

Iako se čini da se sve te emocije međusobno jako razlikuju, one zapravo aktiviraju slične mehanizme u našem mozgu: tjeskoba i ljutnja, na primjer, potiču našu produktivnost jednako kao i uzbuđenje i nada.

Međutim, učinci pozitivnih i negativnih emocija na naše zdravlje vrlo su različiti. Negativne emocije također mogu osigurati visoku razinu produktivnosti, ali imaju dramatične učinke na naše fizičko blagostanje.

Glavobolja, mučnina, bol u leđima, nedostatak sna, poremećaji u prehrani posljedice su koje treba prihvatiti unošenjem negativnih emocija na radno mjesto.

Ali koja je najsnažnija i najkorisnija emocija za naš uspjeh? Možda se čini očiglednim, ali nada je pozitivan pokretač za postizanje naših ciljeva.

Nada za sobom povlači druge pozitivne emocije – zadovoljstvo učenja, želju za uspjehom, ponos na postignute rezultate – stvarajući tako kreposni krug pozitivnosti.

Istraživači se nadaju da rezultati ove ankete mogu pomoći učiteljima, trenerima i poslodavcima u stvaranju radnog (ili studijskog) okruženja koje je što pogodnije za pozitivne emocije.