Jesu li lucidni snovi opasni za mentalno zdravlje?

Svake noći tijekom našeg sna javlja se tajanstveni fenomen: snovi. Međutim, neki uspijevaju prijeći granicu između svijeta snova i stvarnosti doživljavajući lucidne snove.

Faze snova traju oko dva sata svake noći. Međutim, neki imaju takozvane lucidne snove, odnosno snove tijekom kojih su svjesni da sanjaju.

Tijekom normalnog sna, spavač ne djeluje u snu, on ulazi u nesvjesno. Naprotiv, tijekom lucidnog sna, spavač je savršeno svjestan da sanja, stoga može kontrolirati svoj san, mijenjati njegov završetak i zadržati kontrolu.

Lucidni snovi su fascinantan svijet i čak je moguće vježbati da postanete lucidni sanjač.

Međutim, kod nekih ljudi ti lucidni snovi mogu dovesti do posljedica za mentalno zdravlje.

Kako nastaje lucidan san?

Lucidno ili svjesno sanjanje manifestira se poput običnog sanjanja, u takozvanoj fazi paradoksalnog sna.

Što se tiče aktivnosti mozga, “lucidni” sanjari pokazuju neobične obrasce. Elementi sna i budnosti učinkovito su spojeni, što predstavlja hibridni oblik svijesti sanjača.

Ali koji su načini izazivanja lucidnog sna?

Za izazivanje lucidnog sna može se koristiti nekoliko metoda, a jedna od njih je Mnemonička indukcija lucidnih snova (MILD), u kojoj spavač u sebi ponavlja da će kad sanja biti svjestan svog sna.

Koje su posljedice lucidnih snova?

Naravno, nemaju svi lucidni sanjari problema s mentalnim zdravljem. Ovi lucidni snovi, u nekim slučajevima, čak bi nam omogućili da otkrijemo nova iskustva, razvijajući neke psihičke sposobnosti.

Kod osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) mogli bi, primjerice, smanjiti noćne more, a bili bi korisni i osobama s anksioznim poremećajima.

Što se tiče negativnih učinaka, oni bi se odnosili na osobe koje već imaju psihozu, jer se lucidno sanjanje može smatrati disocijativnim mentalnim stanjem.

Osjećaj nepovezanosti s tijelom može dovesti do poteškoća u razlikovanju stvarnog od imaginarnog.

Inzistiranjem na izazivanju lucidnih snova, ionako psihički krhke osobe izložile bi se depresiji, shizofreniji ili čak opsesivno-kompulzivnom poremećaju.