Coworking nije tako koristan kao što zvuči: ubija kreativnost i odvlači pozornost

Coworking je pojam koji je doslovno eksplodirao posljednjih godina: radi se zapravo o dijeljenju ureda ili radnog okruženja s drugim ljudima koji, za razliku od normalnog ureda, ne obavljaju iste poslove kao mi, a vrlo često niti ne rade za naše vlastito poduzeće.

Freelanceri, poduzetnici, ali i zaposlenici koji su zahvaljujući pandemiji otkrili smartworking i mogućnost rada s bilo kojeg mjesta: ovdje je publika ljudi koji se okupljaju u coworking uredima kako bi uštedjeli na najmu, razmijenili radno iskustvo, upoznali nove ljude i osjećati se manje usamljeno.

Prema promotorima ovog sustava rada, coworking bi pogodovao razvoju kreativnosti i povezivanju ideja – zbog čega su coworking uredi toliko rašireni, posebno u Sjedinjenim Državama.

Međutim, čini se da nedavno istraživanje dovodi u pitanje prednosti dijeljenja radnog prostora s drugim ljudima.

Istraživači su ušli u jedan od najvažnijih coworking prostora u Europi: Level 39 u Londonu, koji nudi gostoprimstvo prije svega zaposlenicima koji dolaze iz područja tehnologije i digitalnih financija.

Posebno su se osvrnuli na zaposlenike sedam start-upova koji koriste ovaj zajednički prostor za rad, obavljanje razgovora sa zainteresiranima, prikupljanje arhivske građe i promatranje zaposlenika tijekom radnog vremena.

Vidjeli su kako su, barem u početku, zajednički prostori pomogli u poticanju bratimljenja među zaposlenicima različitih novoosnovanih poduzeća – također zahvaljujući neformalnim interakcijama u zajedničkim prostorijama (zajednička kuhinja, dnevni boravak i prostori za odmor), koji su olakšali prve korake suradničke prakse.

No, dugoročno gledano, coworking se čini štetnim: čini se da su zaposlenici više ometeni prisutnošću drugih ljudi koji nisu uključeni u vlastiti projekt, a različita organizacija prostora bila je razlog da se odmaknu od fokusa njihovog rada.

Od sedam novoosnovanih poduzeća, tri su na kraju napustila coworking prostor, tvrdeći da dobrobiti prostora za suradnju nisu potrajale tijekom vremena i da su stalne promjene u radnom okruženju, također zbog dolaska zaposlenika iz drugih tvrtki, ometale.

Ukratko, radno okruženje je vrlo osjetljiva ravnoteža, a stalne smetnje koje se javljaju u coworking modu predstavljaju prijetnju za njega.

Možda, pretpostavljaju autori istraživanja, mnogo toga ovisi i o vrsti tvrtki i projekata koji koegzistiraju u istom radnom prostoru.

Tvrtke koje se bave grafikom, kreativnošću, generiranjem web sadržaja, ali i neprofitne udruge, mogle bi i dalje imati koristi od “uplitanja” drugih zaposlenika za razvoj inovativnih i kreativnih ideja – čak i dugoročno.