Bazga crvenog lišća: Ukrasan i ljekovit grm

Bazga crvenog lišća (Sambucus nigra), raste u obliku grma. Raste umjereno brzo, oko 2 m godišnje dok je mlada. Do prvih mirisnih, nježnih cvjetova morat ćete čekati dvije do tri godine, kao i do prvih jesenskih bobica. Sirove bobice mogu biti otrovne za ljude, pse i mačke.

Grm najbolje uspijeva kada je posađen na mjestu izloženom cjelodnevnom suncu ili u laganoj sjeni, u dobro dreniranoj zemlji, neutralne pH reakcije. Cvjetat će u proljeće.

Ako želite posaditi biljku kupljenu u rasadniku, staru oko godinu dana, to je najbolje učiniti u proljeće, nakon posljednjih mrazova. Bazga nije izbirljiva biljka i tolerira različite uvjete. Izaberite joj neki otvoreni prostor, izložen suncu, s dobrom cirkulacijom zraka.

Bazga ima plitki korijen, pa vam neće potkopati temelje kuće. Treba je stalno okopavati kako je ne bi ugrožavao korov, protiv koga se ne može sama boriti. Ako želite posaditi više ovakvih bazgi u redu, poštujte razmak među njima od oko 3 m. Bazge slobodno rastu kraj vodenih tokova istočne i sjeverne Amerike i Europe, no kada rastu u našim vrtovima, trebaju malo izmijenjene uvjete.

Kod nas one traže puno sunca, što im omogućava puno cvatnje i plodova. Djelomična sjena je u redu ako ne očekujete puno plodova. Najbolje će uspijevati u vlažnom, dobro dreniranom, umjereno kiselom ili neutralnom tlu. Potrebna im je vlaga, pa će se teško nositi s pješčanim tlom, ali ni previše vlage ne podnose više od nekoliko dana. Novoposađenim biljkama će trebati više vode jer imaju plitak korijen pa ih je dobro malčirati.

Ovoj otpornoj biljci nije potrebna određena temperatura ili zračna vlaga, ona čak preferira niže temperature. Ni gnojidba joj nije neophodna.

Oprašuje se vjetrom, ali ako posadite dva različita kultivara na udaljenosti većoj od 6 m, oni će se međusobno oprašiti.

Bazga je fantastičan, cvjetajući grm koji ima puno namjena. Plodovi se moraju prokuhati pa se mogu koristiti za pripravu džemova, pita, sirupa, vina, tinktura i domaćih kućnih lijekova. Plodovi se mogu brati u kasno ljeto i jesen, kada postanu meki i tamnopurpurne ili crne boje.

Mnogi vrtlari vole koristiti bazgu u potpuriju jer djeluje jako opuštajuće. Cvjetovi se beru kada su u cjelini otvoreni, ali nemojte ih ubrati previše jer će u tom slučaju biti i manje ploda.

Vremenom će grm trebati orezati, i to krajem zime. Režu se osušene, izdužene i grane koje strše u vis.

Što se tiče bolesti, bazga je vrlo otporan grm i može oboljeti od pepelnice i ušiju.

Može se i razmnožiti, najčešće poput lovora, kada ptice koje jedu njihove plodove odbace sjeme i te su biljke vrlo zdrave. Ako ga pokušate sami zasaditi, vrlo vjerojatno nećete uspjeti. Ipak, možete pokušati s reznicama. One bi trebale biti mekane i duge malo više od 10 cm, uzete u rano proljeće. Skinite sve lišće s donje strane reznice, ali ostavite par listova na vrhu.

Donji dio reznice umočite u hormon za ukorjenjivanje, pa je stavite u svježu, čistu vodu. Neka svakako donja polovica reznice bude u vodi. Postavite staklenku s reznicom na osunčano mjesto na oko dva mjeseca i često mijenjajte vodu. Nakon toga bi se trebali pojaviti korjenčići, ali su toliko nježni da ih ne treba odmah presaditi u zemlju, već pričekati još neko vrijeme dok ne ojačaju pa ih tek onda presaditi u zemlju