Zadarski stručnjaci provode projekt koji nastoji smanjiti upotrebu bakra u poljoprivredi

Kao jedan od sedam osnovnih mikroelemenata važnih za rast i razvoj biljke, bakar (Cu) je desetljećima bio važan alat u sustavima konvencionalnog i integriranog upravljanja bolestima koje se pojavljuju na poljoprivrednim kulturama, prisutan u proizvodima za zaštitu bilja za više od 50 različitih bolesti u vinogradarstvu, voćarstvu, vrtlarstvu, ratarskim usjevima.

Njegova uporaba je temeljna posebno u organskom uzgoju, gdje se ne mogu primijeniti druge sintetske kemijske tvari. Počevši od posljednjeg desetljeća 20. stoljeća, njegova je uporaba ograničena zbog sklonosti nakupljanju u okolišu (tlo i vodeni ekosustav) i povezanosti s gubitkom bioraznolikosti.

Uobičajena i široko rasprostranjena uporaba pesticida na bazi bakra za kontrolu bakterijskih i gljivičnih bolesti predstavlja nekoliko sigurnosnih pitanja, budući da ovaj element trenutno zagađuje mnoga poljoprivredna tla u europskim zemljama vrlo otpornim spojevima koji će se zadržati u okolišu jako dugo.

Kako bi se izbjegla pretjerana upotreba ovog elementa, nekoliko talijanskih poljoprivrednih i znanstvenih konzorcija, društvo za proizvodnju poljoprivrednih preparata Symbiagro SRL, udruženje poljoprivredno-prehrambenih zadruga iz Valencije, Sveučilište Modene i Reggio Emilije Unimore,  Sveučilište Ferrara i Sveučilište u Zadru provest će projekt LIFE MICROFIGHTER.

LIFE 2021. – 2027. operativni program

Projekt koji djeluje u sklopu operativnog programa LIFE 2021. – 2027. s provedbom je započeo 1. kolovoza 2022. te će trajati do 31. siječnja 2026. Zamišljen je kako bi se na istraživačkim poljoprivrednim površinama pokazala učinkovitost novog proizvoda i prakse koja će smanjiti ili zamijeniti pesticide na osnovi bakra za smanjenje pojave uzročnika biljnih bolesti (peronospora, bakterijska pjegavost, rak masline i paunovo oko) koje se pojavljuju na vinovoj lozi, rajčici i maslini.

Jedan od ciljeva projekta je pokazati učinkovitost novog prirodnog i ekološki održivog Zeo-Biopesticida, sastavljenog od talijanskih prirodnih K-chabazit zeolita i specifičnog mBCA (Pseudomonas sp. DLS65) kao zamjene proizvodima na osnovi bakra za suzbijanje najopasnijih bolesti vinove loze, rajčice i masline u Italiji, Hrvatskoj i Španjolskoj.

– Onečišćenje tla glavni je problem za Europsku uniju, a brzo nakupljanje bakra u poljoprivrednim tlima zabrinjavajuća je prijetnja sigurnosti okoliša i ljudskom zdravlju, kako je naglasila Europska agencija za sigurnost hrane.

Stoga predviđamo da ćemo projektom LIFE Microfighter pokazati da uzgoj s novim Zeo-Biopesticidom smanjuje količinu bakra nakupljenog u površinskom sloju tla za najmanje 0,7 ppm svake godine tijekom eksperimentalnog uzgoja i zatim povećati biološku raznolikost tla, kaže mag. ing. agr. Magdalena Baričević s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

Lokalni klimatski uvjeti imaju važnu ulogu

Dostupnost bakra, a time i njegova potencijalna toksičnost, snažno ovisi o lokalnim kemijskim uvjetima, budući da dobro korelira s pH vrijednosti tla, sadržajem gline i organske tvari. U tlima s visokim kapacitetom kationske izmjene (CEC), bakar se može adsorbirati i zadržati, dok se općenito ispire u dublje zone ili u obližnja vodena tijela u pjeskovitim tlima, s niskim CEC-om.

Analizirajuću unos bakra kroz praksu poljoprivrednika, lokalni klimatski uvjeti imaju važnu ulogu jer, na primjer, učestale padaline i prekomjerna vlažnost zraka utječu na razinu infekcije mnogih patogena, što dovodi do većeg broja ponavljanja tretiranja fungicidima. Jake i/ili česte padaline ispiru bakar sa tretiranih dijelova biljke, što ima za posljedicu da s jedne strane  poljoprivrednici moraju ponavljati primjenu više puta, a s druge da onečišćuju svoje tlo.

Primjenom novog ekološki održivog Zeo-biopesticida kroz projekt LIFE Microfighter nastojat će se smanjiti unos bakra na poljoprivredne površine s prosječnih 4 kg/ha godišnje na prosječno 2 kg/ha godišnje bez utjecaja na prinose i kvalitetu proizvoda. Potpuna zamjena bakra s novim Zeo-Biopesticidom također će biti testirana i ocijenjena, u perspektivi zabrane agrokemikalija na bazi bakra.

Izazov zbog klimatskih promjena

Klimatske promjene nameću i nove izazove i otvorena pitanja. Činjenica je da je globalna temperatura osuđena na rast, kao i da će se dostupnost vode i meteorološki obrasci promijeniti u sljedećim desetljećima. Na bolesti biljaka duboko utječu uvjeti okoliša i promjene u okolišu mogu imati pozitivne, neutralne ili negativne učinke na njihov razvoj. Što se tiče patogena, na mehanizme virulencije utječu temperatura i vlaga, a s druge strane na otpornost biljaka prema bolestima također utječu promjene u okolišu.

– Biljne bolesti mogu imati razorne ekonomske, društvene i/ili ekološke posljedice na globalnoj razini, a neke od njih dovele su do mogućeg štetnog djelovanja na zdravlje ljudi i migracije u posljednja dva stoljeća. Danas se biljne bolesti naširoko smatraju jednom od glavnih prepreka postizanju globalne sigurnosti hrane u perspektivi rasta ljudske populacije.

Ako klimatske promjene na globalnoj razini nisu predmet spora, ne možemo reći da će prijetnje koje nameću patogeni ostati iste kao sada ili će se dodatno povećati u bliskoj budućnosti. No moguće je da će u ovom scenariju klima potaknuti potrebu za boljim obrambenim strategijama.

Inovativni Zeo-Biopesticid

Stoga će  projektom LIFE Microfighter biti promovirano, poticano i podržavano korištenje inovativnog Zeo-Biopesticida i strategija uzgoja suzbijanja patogena u projektu kao alternativa bakru za uzgoj vinove loze, rajčice i maslina. Projekt je u tom smislu transfer znanja najvažnijim dionicima, posebno poljoprivrednicima i kreatorima politike.

Upravo oni će biti upoznati s rizicima i ekološkim problemima vezanim uz bakrene spojeve i Zeo-Biopesticide kao izvedivu alternativu, što dovodi do manjeg utjecaja na okoliš i bolje učinkovitosti suzbijanja bolesti,  ističe Baričević.

Projekt predviđa kroz 42 mjeseca provedbe, konkretno dvije vegetacije provesti ocjene biološke učinkovitosti i mjerenje smanjenje upotrebe bakra u masliniku na lokalitetu Škabrnja i vinovoj lozi na lokalitetu Sveučilišno dobro Baštica.

Prve aktivnosti projektnih partnera započele su kroz dva održana sastanka u Italiji (Firenza i Ferrara) te formiranjem stručnog tima za provedbu projekta na Sveučilištu u Zadru u kojem su izv.prof.dr.sc. Tomislav Kos, Magdalena Baričević mag.ing.agr., Ana Gašparović Pinto mag.ing.agr. i Suzana Šimunac kao podrška administrativnoj provedbi projekta.