Vinarije dalmatinskih otoka - vinska utočišta s morskom dušom

Vinogradarstvo na dalmatinskim otocima predstavlja jednu od najdugovječnijih tradicija Hrvatske. Bogata povijest vinogradarstva ovdje, kao rijetko gdje, seže tisućama godina unatrag. Arheološki nalazi svjedoče o dugovječnoj tradiciji vinarstva koja je prenosila svoju baštinu s generacije na generaciju. Iako mnogi govore o vinarskoj tradiciji koju gaje rimski kolonizatori prisutni na ovim područjima tijekom antike, važno je napomenuti da je poznavanje vinove loze kao biljke prisutno već u vrijeme prapovijesti, dakle mnogo prije dolaska Rimljana na ova područja. Dapače, sasvim sigurno je vinarstvo Dalmacije povezanije s grčkom populacijom na Jadranu koja ga kolonizira ranije od Rimljana. No, nemoguće je zanemariti brojnost arheoloških nalazi iz vremena antike koji ukazuju na poznavanje vinskih pripravaka, a ne samo na poznavanje loze i njenih plodova. Takvi arheološki nalazi potvrđuju kako je vinova loza bila sastavni dio života u Dalmaciji i na dalmatinskim otocima.

Ono što je sasvim sigurno jest da grčki i rimski kolonizatori donose neka svoja umijeća uzgoja vinove loze i proizvodnje vina na ove prostore. Naravno da u vrijeme antike, posjedujemo brojne arheološke tragove, grčko i rimsko keramičko posuđe, rimske ville rustice s tragovima bavljenja vinarstvom, stakleno posuđe koje govori u prilog tezi razvijenog vinarstva, a posebice brojne zapise starorimskih pisaca koji svjedoče o važnosti vina u svakodnevnom životu stanovnika. Vina su se proizvodila i izvozila u cijelom Rimskom Carstvu, a otoci su postali poznati u tadašnjem znanom svijetu po kvaliteti i prepoznatljivosti vina.

Crkva očuvala vinogradarstvo

Srednjovjekovni vladari su također pridonijeli razvoju vinogradarstva, no tijekom kršćanske ere srednjeg vijeka crkvene strukture su najveći čuvari tradicije vinarstva i vinogradarstva. Vinogradi su za Crkvu dragocjeni resursi i vinogradi su često u posjedu crkvenih redova ili u manjem dijelu plemićkih obitelji. Čak i tijekom tmurnih vremena turske okupacije Crkva vrijedno štiti tradiciju vinarstva.

Dolaskom austrougarske vlasti u 19. stoljeću vinogradarstvo je dodatno potaknuto modernizacijom i uvođenjem novih tehnologija u proizvodnju. Početkom, pak, industrijske revolucije vinari imaju priliku primijeniti modernije metode, a time i povećati proizvodnju i kvalitetu vina.

Možda je i najgore razdoblje za vinarstvo uslijedilo u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata kada se vinogradarstvo srozava jer najbitniji faktor postaje kvantiteta u odnosu na kvalitetu. No, nastankom nove, mlade hrvatske države kompletan zaokret vinarskog smjera rezultira starim i mladim vinarijama koje teže najvišem mogućem rangu kvalitete i ne pristaju na kompromise. Upravo zahvaljujući tom trudu, naporu i upornosti dalmatinskih vinara ono najbolje što Hrvatska ima se sve češće pronalazi na dalmatinskim otocima.

Foto: Privatna arhiva

Plemenita srca i teški uvjeti

Unatoč izazovima na dalmatinskim otocima poput oskudice vode i kamenog krša, otočni vinari uspjeli su sačuvati svoju vinsku tradiciju i autohtone sorte. Nakon Drugog svjetskog rata na otocima vladaju teškoće u opskrbi i ekonomske nedaće, posebice teške zbog prirodne izolacije otoka. No to nije spriječilo otočne vinare da se posvete vinogradima i proizvodnji vrhunskih vina.

Otočni vinari suočavaju se s ograničenim resursima. Tradicionalne metode rada i ručno obavljanje mnogih zadataka čine proces vinogradarstva još težim, no brojni otočni vinari ni ne pomišljaju o mehanizaciji procesa, znajući da će na taj način izgubiti prepoznatljiv karakter.

Jedan od najvećih izazova vinogradarima na dalmatinskim otocima jest škrta kamena zemlja koja pruža idealne uvjete uzgoja vinove loze, ali ne i idealne radne uvjete. Vinogradari moraju biti i iznimno pažljivi pri odabiru odgovarajućih sorti vinove loze koje će se prilagoditi ovom specifičnom terroiru, a tlo koje je teško za obradu zahtijeva mukotrpan ručni rad u vinogradu, što dodatno otežava proizvodnju i povećava potrebu za radnom snagom koju je danas iznimno teško pronaći.

Dalmatinski otoci poznati su po svojoj sušnoj klimi, čestom nedostatku oborina, ali i vode, što dodatno otežava održavanje vinove loze.

Unatoč izazovima, otočni vinari imaju duboku povezanost s tradicijom i posebno cijene autohtone sorte koje govore o posebnom pijetetu prema tradiciji i precima koji su sadili te iste sorte. Borba za opstanak i očuvanje ovih sorti predstavlja srž njihove strasti i posvećenosti. Vinari na dalmatinskim otocima svjesni su da se u očuvanju autohtonih sorti i proizvodnji vrhunskih vina od tih sorti krije njihova prepoznatljivost i konkurentska prednost na svjetskom tržištu.

Nemoguće je ne cijeniti taj trud i osjećati respekt prema tim vinarima koji usprkos svim teškoćama i izazovima ostaju nepokolebljive, njegujući zemlju, vino i tradiciju. Njihova strast i posvećenost donose nam vina koja su plod ne samo zemlje, već i duše ovih prekrasnih otoka. Vinogradarstvo na dalmatinskim otocima je tako postalo simbol zajedništva s prirodom i očuvanja autohtonosti, što ga čini posebnim i neprocjenjivim blagom Jadrana.

Stoga, posjećujte vinarije na našim otocima, a kako je red negdje započeti predlažem pet kultnih vinarija s pet otočnih destinacija. I zapamtite, posjet ovim vinarijama ne predstavlja samo vinsko putovanje, već i priliku da osjetite srce i dušu dalmatinskih otoka.

Foto: PRIVATNA ARHIVA

1. Vinarija Boškinac – otok Pag

Otok Pag nalazi se na samoj granici Dalmacije i Kvarnera, a najpoznatija vinarija na otoku svakako je vinarija Boškinac koja je smještena u sklopu prekrasnog dizajnerskog hotela, zelene oaze u zaleđu Novalje. U sklopu imanja i hotela uz vinariju djeluju vrhunski restoran, nositelj Michelinove zvjezdice, ali i intimna konoba s dnevno svježom domaćom otočnom hranom i prepoznatljivim vinima ove međunarodno prepoznate vinarije.

Široka je paleta vina koju nudi ova vinarija, no posebice valja izdvojiti Boškinac Cuvée, koji je sačinjen od Cabernet Sauvignona i Merlota te ponajviše odražava perfekcionizam i visoko vinsko umijeće vinarske obitelji Šuljić. Ujedno kada bi se biralo 10-ak vina koje je ostavilo najdublji trag u hrvatskom vinarstvu, ovo vino svakako bi bilo jedno od njih.

Također, hvalevrijedna je posvećenost autohtonoj sorti Gegić od koje rade nekoliko etiketa, no tu su još i Sauvignon Blanc, Chardonnay, Debit, Pošip, Lasina, Plavina…

Vinogradi za ova fina vina nalaze se neposredno uz samu vinariju u Novaljskom polju te u Posedarju.

Neizostavno je to mjesto za posjet u naviganju vinarijama dalmatinskih otoka…

2. Vinarija Stina – Otok Brač

Bračka vinarija s lokacijom u ultra popularnom high class dalmatinskom odredištu, Bolu na Braču. Kada se napokon odvojite od sunca i mora Zlatnog rata, jedne od najljepših plaža Europe te poželite doživjeti Brač na olfaktivni način, zasigurno ćete otići u vinariju Stina u Bolu.

Ova vinarija oduševljava širokom paletom vina, vrhunskom kvalitetom, ali i respektom prema tradiciji koja vas dočekuje već na samom ulazu u kompleks dajući vam na znanje da se nalazite u hramu dalmatinskog vinarstva tj. da ulazite u zgradu prve vinarske zadruge Dalmacije.

Vinogradi vinarije nalaze se na obroncima Vidove gore, a penju se i do 500-tinjak metara nadmorske visine, što daje nevjerojatnu svježinu vinima. Od sorti prisutni su Plavac Mali, Pošip, Tribidrag, Vugava, Cabernet Sauvignon, Merlot, Syrah…

Teško je izdvojiti samo jednu etiketu u ovoj vinariji i svakako je kruna ove vinarije Plavac mali Remek djelo. No, vinskim znalcima koji u čaši prvenstveno traže prepoznatljivost terroira vjerujem da bi najzanimljiviji bio single vineyard Plavac mali, Stipančić. Stipančić je naime istoimeni vinograd iz kojeg dolazi grožđe za ovo bogato, ekstraktno i profinjeno vino prepoznatljive aromatike Plavca malog. Vino je nošeno notama tamnog voćnog spektra, mediteranskog bilja otoka, duhana i zaokruženo finim, ali tek djelomično ukroćenim taninima, koji nam govore da ovo vino igra na duge staze.

Vinarija svjetskih dosega…

3. Vinarija Tomić – Hvar

Ako je ikada postojao najvinskiji otok Mediterana, to je svakako bio Hvar. Nekada je Hvar sam brojao 5.750 hektara vinograda, što je nevjerojatno velika brojka s obzirom na veličinu otoka. Iako je danas ta brojka drastično niža, duboko ukorijenjeno vinarstvo i dalje nudi vina fenomenalne kvalitete.

Vinariju Tomić vodi legendarni Andro Tomić, svojom sigurnom rukom i znanjem koje je donio iz najpoznatijih vinskih regija svijeta. Ostatak obitelji također aktivno radi na promicanju vinarstva Hvara, a posebice kćer Janica Tomić koja je jedina žena u Hrvatskoj s DIP WSET titulom, što je čini jednom od najvećih vinskih stručnjaka na tom polju.

Znanjem, trudom, respektom ka Hvaru i tradicijom, proizvode vina vrhunske kvalitete i jedinstvene prepoznatljivosti. U novije vrijeme sve se više okreću k organskoj proizvodnji. Vinogradi im se nalaze u uvali Vira, u Ageru te u okolici Jelse, no dobavljaju grožđe i od provjerenih kooperanata.

Lijepa vinarija izgrađena je u kamenu, a posebice impozantna je njena unutrašnjost. Nalazi se u uvali Mina u Jelsi.

Sorte u koje ponajviše vjeruju su Bogdanuša, Pošip, Plavac mali, Cabernet Sauvignon… U najboljim godinama proizvode vino nedvojbeno jasnog naziva; Veliki Plavac mali, no ono podjednako interesantno je vino od Plavca malog i Cabernet Sauvignona, sugestivnog naziva Caplar. Naime, u ovom vinu susreću se Plavac mali južne strane i Cabernet Sauvignon sjeverne strane otoka. Uglađeni tanini, divna svježina u vinu i izniman balans zovu još pri svakom gutljaju. Vino je to divnog potencijala za odležavanje. Iako uz veliki postotak internacionalne sorte Cabernet Sauvignon, vino je terroirski iznimno prepoznatljivo.

6. Vinarija Bire – Korčula

Vinarija Bire iz Lumbarde na otoku Korčuli odmetnula se u nezaobilazno mjesto prilikom krstarenja dalmatinskim otocima. Upravo svojom ekspertizom za sortu Grk odmetnuli su se pod svjetla reflektora. Ponosni su vlasnici prvog ekološki certificiranog vinograda na otoku Korčuli.

Modernim pristupom vinarstvu i to u ruralnom autohtonom ambijentu vrlo romantične vinarije u Lumbardi, proizvode svoje etikete od Grka i Plavca malog.

Grk donose s dvije različite pozicije vinograda; pjeskovitog Lumbardskog polja te kamenitog položaja Defora koja se nalazi s vanjske strane otoka, što nam i naziv lokaliteta sugerira. Terrirski potpuno različita vina čine kontrastnu ponudu ove vinarije vrlo zanimljivom.

Vinarija koja nosi ime po obiteljskom lokalnom dodatku prezimenu, Bire, u vlasništvu je Frane Miline. On je osoba koja istinski živi svoju vinsku filozofiju, koje je vidljiva u kvaliteti vina. Koristi prirodne ambijentalne kvasce prilikom vinifikacije te se služi tehnikom s minimalnim intervencijama, što rezultira stilski prepoznatljivim vinima otoka Korčule.

4. Vinarija Lipanović – Vis

Udaljeni otok Vis mistično nas zove nakon tmurnih vremena u kojima je služio kao vojno središte te je cijeli otok bio zatvoren za posjetitelje. No, sve to rezultiralo je srećom u nesreći, danas normalno otvorenim otokom za posjetitelje koji nudi netaknutu prirodu, mistične i neotkrivene lokacije na otoku, neistražena arheološka nalazišta te podzemne vojne tunele u kojima vladaju vrhunski vinarski uvjeti, poput idealne temperature i savršene vlažnosti zraka.

Upravo je takva priča obitelji Lipanović koja stoljećima njeguje vinarsku tradiciju. Sorte od kojih proizvode vino su autohtone sorte Vugava, Plavac mali, Kurteloška, Rukatac, Palaruša, Kuč… Također proizvode vino od sorte za koju se šalimo kako u svakom selu Hrvatske mijenja ime, Tribidraga, ovdje pak na Visu nazvanog simpatičnim imenom Cipidrag. Upravo u ovom autohtonom bazenu sorti leži najveća vrijednost ove vinarije.

Iako je riječ o maloj, obiteljskoj, otočnoj vinariji, ova vinarija sve se više otvara prema javnosti te su njihova vina zastupljena za prodaju u cijeloj Hrvatskoj te u brojnim restoranima.

Foto: Privatna arhiva