U kolovozu vrijeme je za sijanje i sadnju kasnog povrća

Ljeto je u punom jeku, pa sve raste i rađa, počev od korova do plodova, a osim vrtlara i ptice i razne životinjice vole obrati sve što rodi, pa se vrijedni vrtlari sada utrkuju s vremenskim nepogodama, štetnicima, sušom, vjetrom i bolestima. Ambiciozniji vrtlari sada će se odlučiti i za sjetvu kasnih i zimskih povrtnica, sadnju jagodičastog voća i prikupljanje sjemena povrća i cvijeća za iduću godinu.

Prioritet među poslovima će i dalje biti zalijevanje i zaštita biljaka od bolesti i štetnika. To prvo pod uvjetom da ne bude kiše, a ako je pak bude kao u drugom dijelu srpnja, valja se pobrinuti za zaštitu prvenstveno protiv gljivičnih bolesti. Plamenjača, siva plijesan i pepelnica su najčešće, pa redovito treba obilaziti biljke u potrazi za prvim znakovima bolesti, iako je tada već često kasno, pa treba djelovati preventivno.

Agronomi savjetuju prskanje zaštitnim sredstvima prije kiše, jer poslije kiše već zna biti kasno, budući da se spore raznose kišnim kapima. Što se tiče štetnika, nakon što smo povadili krumpir, zlatica traži nove izvore hrane, pa se seli na papriku, patlidžane i rajčice. Najbolje ju je pokupiti ručno i pregledati i poleđinu listova kako bismo uništili jaja, a i puževe je najbolje pokupiti rano ujutro ručno.

Gljivične bolesti je teško obuzdati, pa zato trebamo učiniti što možemo, ne zalijevati biljke po lišću, nego pri tlu, a možemo ih i malčirati, pa će trebati rjeđe zalijevati. Uvijek je bolje rjeđe, ali obilnije zalijevanje. Gnojidbu je najbolje obavljati dok je tlo vlažno. No, po vlažnom tlu ne treba hodati, pa je najbolje najprije obrati plodove pa tek onda zalijevati i pognojiti biljke. A sada se beru: mahune, tikvice, kupusnjače, krastavci i paprika, patlidžani i rajčica, blitva, mrkva, peršin i paštrnjak.

Ako smo imali sreću s određenom sortom rajčica, trebamo joj sačuvati sjeme, naravno, samo ako nije hibridno.

I mnoge vrste voća sada dozrijevaju: breskve, nektarine, kruške i ljetne jabuke, aronije, kupine, jagode i maline.

Kada počnu kišni dani, možemo početi sa sijanjem i sadnjom lisnatog povrća: radiča, salate, špinata i blitve te peršina, mrkve, endivije, luka, matovilca i poriluka. Sadimo kupus, kelj, kelj pupčar, korabicu, brokulu, šenon i cvjetaču. Posijano i presađeno povrće trebat će redovito zalijevati dok malo ne ojača, a i da mravi ne bi raznijeli sjeme.

Pored svih tih poslova, trebat će puno vremena u vrtu potrošiti na plijevljenje korova, jer bi bilo šteta da upropaste sav naš prethodni trud.

U cvjetnjaku će, osim zalijevanja, gnojidbe i okopavanja, trebati uklanjati ocvale cvjetove. Trajnice sada možemo razmnožiti dijeljenjem. Lukovice koje smo izvadili iz zemlje treba redovito pregledati da ih ne oštete miševi. Maćuhice, tratinčice i spomenak, koje smo u srpnju sijali, krajem kolovoza možemo posaditi na gredice.

Uslijed kiše i zalijevanja tlo oko biljaka zna postati jako zbijeno, pa ne može upijati vodu, zato ćemo ga morati prorahliti, a biljke ogrnuti zemljom. To je naročito važno za rajčice.

Travnjak je krajem kolovoza potrebno prihraniti, a može se posijati i novi.