Sve kulture osjetile nedostatak vlage i visoke temperature

Pala je dugo očekivana kiša koja ne samo da je natopila žednu zemlju, već je rashladila atmosferu. Nakon dugotrajnog suhog i vrućeg perioda kiša je došla kao melem na ranu. Puno ljudi će staviti primjedbu i kazati kako je kiša mogla doći i ranije, ali mogla je i ne doći.

Nedostatak vlage u tlu popraćen visokim temperaturama osjetile su sve poljoprivredne kulture. Berba grožđa u najvećoj mjeri je obavljena. Ostali su neobrani vinogradi na dubokim tlima i oni koji su bili navodnjavani. Kvaliteta ubranog grožđa je različita, ovisi kako se gleda. Ipak, zajedničko im je da su randmani daleko manji od očekivanih. Nema ciđe, govori Ivan koji je završio preradu grožđa prije promjene vremena.

– Grozdovi su se smežurali, pogotovo kod sorti sitnog zrna kao što je Merlot i Syrah. Grozdovi Maraštine su veliki, ali u bobicama ima malo soka. Jedino je donekle dobra Plavina, daje Marko ocjenu berbe i sada mu jedino preostaje da prati proces vrenja. Ali i tu je problem, budući da se zbog visokih temperatura vrenje odvija burno, što ima negativan utjecaj na kvalitetu budućeg vina.

Zaleđena voda u bocama

Većina vinogradara i vinara, osim onih velikih, nemaju opremu za hlađenje mošta i masulja tijekom fermentacije, već improviziraju na razne načine. Da bi se ohladio mošt i masulj najviše se koristi zaleđena voda u bocama. Metoda je dobra ako nema bolje, budući da se nekoliko puta moraju mijenjati boce, a tu nastaje problem prostora u ledenicama gdje se stvara led.

Većina vinogradara rabi plastične boce od pet litara jer treba više vremena da se otopi led. Preporuka je da se rabe manje boce, one od 1,5 litara, budući da je oko boca, kada se urone u masulj ili mošt, niža temperatura nego u okolnom prostoru i to uzrokuje šok za kvasce koji mogu, u krajnjem slučaju, uginuti.

Mada vinogradari to znaju, preporuka je da se u prostorijama gdje se obavlja fermentacija otvore prozori, tako da postoji dovoljan pristup vanjskog zraka. Uz burno vrenje stvara se veća količina ugljičnog monoksida, osobito ako se rabi led u ljuskama.

Ugljični monoksid je plin koji je za ljude životno ugrožavajući. Kao plin je bez boje i mirisa, te bez ikakve iritacije, pa ga je u prostoriji doista teško identificirati. Često ga se naziva i nevidljivi ubojica, pa ako svjesno ne razmišljate o njemu, možete se brzo dovesti u pogibeljnu situaciju.

Najlakše ga je identificirati u podrumu s upaljenom svijećom, s obzirom na to da ova vrsta plina ne podržava gorenje. Ako se svijeća ugasi, znači da je koncentracija ovog plina izuzetno visoka. Simptomi trovanja su glavobolja, konfuznost, nesvjestica, kratkoća daha, brzo disanje, mučnina…, stoga ako osjetite bilo kakve sumnjive simptome, brzo izađite na svježi zrak.

Promjene u poljoprivrednoj proizvodnji

Kiši su se, pak, najviše obradovali maslinari. Već ona kiša koja je pala krajem kolovoza pozitivno je djelovala na masline čiji plodovi su se ispunili vodom i nastavili sa sintezom ulja. Prema svemu sudeći berba maslina će otpočeti kudikamo ranije nego što je to u nekim prosječnim godinama. Na to se moraju maslinari privikavati i za budućnost i tome prilagođavati agrotehničke mjere.

Uz vinograde maslina je poljoprivredna kultura koja se najviše uzgaja na našem prostoru. Sve ostale poljoprivredne kulture polako, ali sigurno nestaju s ovog prostora. Bilo bi nepravedno reći da će one nestati, ali će se uzgajati za vlastite potrebe ili u manjim količinama.

Prođete li našim agrarnim prostorom od nekadašnjeg misira naići ćete na sve više zapuštenih i neobrađenih polja. Svi promašaji agrarnih politika dolaze na naplatu, ali o tome nekom drugom prilikom. Vratimo se mi maslinama.

Masline obećavaju dobar urod, a kako je berba pred vratima maslinari strahuju od šteta koje može prouzročiti treća generacija maslinove muhe. Treća generacija maslinove muhe najaktivnija je upravo kada plod masline počinje mijenjati boju, odnosno kada se približava period berbe. Kiša i pad temperature povoljno će djelovati na dinamiku leta maslinove muhe i zbog toga je potrebno pratiti njenu pojavu.

Određivanje karence

Budući da iz godine u godinu berba maslina počinje sve ranije, primjena insekticida koji su efikasni i imaju dozvolu za suzbijanje maslinove muhe je ograničena zbog duljine karence. Iako većina ne samo poljoprivrednika nego i korisnika zna što je karenca, nije naodmet reći njenu pravilnu definiciju.

Karenca je vrijeme u danima koje mora proći nakon posljednje primjene pesticida do berbe ili žetve. Karenca se određuje posebno za svaku kulturu i nalazi se na etiketi koja je dio pakovanja svakog sredstva za zaštitu bilja.

Ovih dana na raznim portalima navode se razne metode i sredstva za suzbijanje maslinove muhe, među kojima se spominju razni pesticidi. Za suzbijanje maslinove muhe iz skupine sredstava za zaštitu bilja mogu se rabiti samo oni pripravci koji su registrirani za tu namjenu pri Ministarstvu poljoprivrede. Sve to moguće je saznati na FIS tražilici na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Za one koji su protivnici škropljenja maslina preporuka u borbi protiv maslinove muhe je ranija berba. Još uvijek ima značajan broj maslinara koji ubrane plodove do prerade drže neko vrijeme u morskoj vodi, osobito one koje je napala maslinova muha.

Ovi maslinari misle da se sve zlo riješilo djelovanjem mora, budući da ličinke muhe ispadnu iz plodova na dno posude, maštela u kojoj su se čuvale.

Time problem nije riješen, jer je u plodovima ostalo sve ono što izlučuje ličinka maslinove muhe. Ulje od takvih maslina sadrži više kiselina i manje fenola, ali o ukusima se ne raspravlja.