Sva tla ne treba jednako pripremati za sadnju voćaka

Kraj listopada i studeni idealni su za sadnju voćaka. A ovaj posao možete obavljati sve dok zemlja nije smrznuta.

Kod intenzivnog uzgoja potrebno je tlo duboko obraditi. U tu svrhu se može obaviti duboko oranje i podrivanje ili pak rigolanje tla.

Sve voćne vrste ne zahtijevaju jednako duboko rahljenje. Također, sva tla ne treba jednako pripremati za sadnju voćaka.

Prof.dr.sc. Ivo Miljković, naš poznati agronom i veliki stručnjak u svojoj knjizi Opće voćarstvo piše kako će na pjeskovitim i pjeskovito-ilovastim tlima, koja su jednolične građe, dobro vodopropusna (drenirana) i prozračna, biti dovoljno provesti duboko oranje. Na lakšim tlima, ali s pojavom nepropusnih slojeva uz duboko će oranje biti potrebno i podrivanje, da se razbiju nepropusni slojevi koji sprječavaju propuštanje suvišne vode u dublje slojeve ili su prepreka za dublje rasprostiranje korijenja.

Na težim i zbitim potrebno je rigolanje, obrada do veće dubine od 60, odnosno 70 centimetara, navodi.

Za neke potrebno samo duboko oranje

Osim toga, niti sve voćne vrste nemaju jednake zahtjeve. Za one koje korijenje rasprostiru pliće, kao što su ribiz, malina, jagode, nije uvijek potrebno tlo rigolati nego samo duboko uzorati.

Breskve, lijeske, šljive, dunje, kruške na podlozi dunje i jabuke, na M i MM podlogama svoje korijenje rasprostiru srednje duboko, a za njihov je razvoj potrebno tlo dublje prorahliti. Navodi da se za te vrste primjenjuje rigolanje do dubine od 60 do 70 cm.

Još dublje rahljenje traže jabuke, kruške na sjemenjaku kao i trešnje, višnje i orah. Za ove se vrste najčešće rahli do dubine od 70 do 80 cm, a rjeđe i dublje, budući da ove vrste duboko pružaju svoje korijenje.

Unos gnojiva

Uz ovakvu obradu se u tlo unose gnojiva, odnosno obavlja se meliorativna gnojidba. Svrha ove mjere je da se do veće dubine poboljša opskrbljenost tla hranivima. Ističe da se u našoj praksi najčešće provodi gnojidba s 30 do 60 tona stajskog gnojiva po hektaru i 2.000 do 2.500 kg fosfornih gnojiva (18%) te 1.000 do 1.500 kg kalijevih (40%).

Svakako prije ove agrotehničke mjere treba provesti analizu tla kako bi se količina uskladila sa stanjem opskrbljenosti tla hranivima.

Ako se površina na kojoj se podiže voćnjak prije koristila za ratarske kulture, a osobito kada je riječ o onima koji su se okopavali, pri čemu se redovito upotrebljavao stajnjak i mineralna gnojiva, neće trebati prelaziti navedene vrijednosti gnojiva.

No, ako je tlo siromašno hranivima, navedene količine mogu se i nešto povećati ili će se nakon podizanja, u prvim godinama dodavati nešto veće količine nego što se to obično predviđa za mlade voćke. U tom slučaju, zaključuje Miljković, fosfor i kalij unosimo u trake na različite dubine i udaljenosti od debla i to pomoću deponatora.