Rezidba ide relativno brzo, ali je sporo vezivanje lucnjeva

Sredina je siječnja, a dani polako postaju dulji. Meteorolozi su za ovaj tjedan najavili promjenjivo i hladno vrijeme s olujnom burom, nakon čega slijedi vrijeme primjereno godišnjem dobu. U proteklom periodu vremenske prilike nisu dozvoljavale rad na otvorenom, ali nije ništa izgubljeno. Još uvijek su dani kraći i za onih nekoliko sunčanih sati ne isplati se ići u polje, voćnjak ili vinograd.

Brzo prođe zima i eto kreće vegetacija.

– U ovom periodu teško je spojiti pet, šest dana da se može raditi u polju, govori mi Miro iz Vrane koji je prionuo rezidbi bresaka. – Uzeo bih rezače da mi pomognu, ali nemaš koga. Jedino mi ostaje da režem sam pa koliko posla uspijem obaviti, požalio se Miro.

Nepisano je pravilo da se odmah nakon novogodišnjih blagdana prione poslu rezidbe. Posao rezidbe je ono što treba pravovremeno i stručno obaviti. Doktor Ante Medin, otac ravnokotarskog voćarstva, znao je govoriti kako se sa škarama određuje dohodak. Sve ostalo je umijeće da se taj dohodak sačuva. Broj mladica, njihov raspored i kakvoću određuje rezač, a ujedno time količinu i kvalitetu ploda, kao i kondiciju i vječnost nasada.

Breskva prva na redu za rezidbu

Prvo treba obaviti rezidbu voćaka, prvenstveno breskve, budući da ona najranije kreće s vegetacijom. Iako su značajni nasadi breskve u Ravnim kotarima iskrčeni, ostali su nasadi onih proizvođača koji još uvijek vjeruju kako je breskva udarna voćna vrsta ovog prostora.

– Breskva počinje s cvatnjom u drugoj dekadi ožujka i do tada treba obaviti dva prskanja i rezidbu, pojašnjava voćar Miro koji je ostao vjeran uzgoju bresaka.

Gotovo je nezamislivo da svaka ravnokotarska obitelj ne posjeduje vinograd. Potrebno je imati vino za vlastite potrebe, a to je vinograd od tisuću čokota. Pa kad se trudiš da imaš grožđa za sebe, dobro je posaditi malo više kako bi se moglo dio grožđa prodati i pokriti troškove repromaterijala.

Vinogradari su često u dvojbi trebali zbog studeni u siječnju započeti s rezidbom ili je bolje pričekati toplije vrijeme. Naime, vinogradari se boje kako će ranom rezidbom krenuti sokovi zbog čega prijeti opasnost od smrzavanja, a time i propadanja loze. Smrzavanje je više prijetnja vinogradima u kontinentu.

Tamo su se tijekom siječnja temperature spuštale do minus 15, a dnevne dosezale maksimum od svega minus 5 stupnjeva Celzijusa. Ledeno vrijeme i snijeg nisu, dakako, omogućili nikakav posao u vinogradima, ali niti na kontinentu više nema takvih zima, pa i vinogradari s tih područja počinju s rezidbom.

Načini rezidbe loze

Rezidba vinograda ima svoja pravila. Kod mladog vinograda starog dvije godine kod rezidbe mora se odmah formirati budući panj, tako da se lucnjevi vežu za prvu žicu, čime oni dobivaju vodoravni položaj. Rezidba ide relativno brzo, ali je sporo vezivanje lucnjeva. Tu treba biti posebno pažljiv jer lucnjevi kod savijanja lako pucaju.

Nakon Domovinskog rata podignuti su brojni suvremeni vinogradi na našem prostoru. Osim tradicionalnih sorti, posađene su visoko kvalitetne sorte među kojima prednjači Merlot i Syrah. Te sorte zahtijevaju drugačiji rez nego naše domaće sorte. Osnovno pravilo je da se sorte sitnog grožđa režu na dugi, a sorte krupnog grožđa na kratki rez.

– S formiranjem uzgojnog oblika i pravilnom rezidbom treba započeti u godini nakon sadnje loze, saznajemo od Šime, vinogradara iz Nadina kojeg smo zatekli u vinogradu gdje lagano reže, budući da podnevno sunce upravo mami na rad na otvorenom.

Rezidba mladog vinograda nije samo zanat i vještina, već je potrebno znanje.

– Jer, u mladom vinogradu treba formirati uzgojni oblik koji ostaje do kraja životnog vijeka vinograda. Ovaj vinograd ima pune dvije godine i sada trebam formirati uzgojni oblik, objašnjava Šime oštreći škare kamenim brusom koji čuva u za to posebnoj kutiji.

Kod nas je tradicija da se formira dupli kordonac, što znači da se prošlogodišnja dva lucnja prikraćuju na dva do tri pupa u visini prve žice. Na njima će se formirati glave s pupovima koje se tradicionalno režu svake godine na dva pupa.

– Stručnjaci preporučuju da se ostavlja po jedan pup na svakoj glavi, budući da se na taj način smanjuje prinos, a povećava kvaliteta grožđa, pojašnjava pravilo formiranja vinograda Šime i nastavlja.

– Kada porežem lozu odmah moram formirati budući panj, tako da lucnjeve vežem za prvu žicu čime oni dobivaju vodoravni položaj. Rezidba ide relativno brzo, ali je sporo vezivanje lucnjeva. Tu treba biti posebno pažljiv jer lucnjevi kod savijanja lako pucaju.

Šime će rezati do marende, a nakon marende će vezati lucnjeve. Za takav način rada ima razloga.

– Što je toplije prsti su gipkiji i lakše se savija i veže loza, pojašnjava Šime.

Ovisno o vremenskim prilikama rezidba će se produljiti tamo negdje do kraja ožujka. Iako stari vinogradari tvrde da je najbolje rezati oko blagdana svetog Josipa, naši vinogradari će sve obaviti davno prije.

Krštenje orezanog trsa

Da je siječanj mjesec kada započinju vinogradarski radovi govori blagdan svetog Vinka kojeg su vinogradari uzeli za svojeg zaštitnika. S Vincekovim započinje nova vinogradarska godina. Dok u Dalmaciji blagdan svetog Vinka prođe gotovo neprimjetno, vinogradari kontinentalnih vinorodnih područja to obave veselo i bučno.

Svaki pravi vinogradar koji drži do sebe i svog truda, otputit će se za Vincekovo u vinograd. Sveti je Vinko jedan od pet zapovijedanih vinogradarskih blagdana, uz kojeg je i precizno propisan obred koji valja obaviti. Bez obzira na studen i dubok snijeg mora se doći do trsa koji će gospodar ritualno odrezati.

Uglavnom će odrezati tri grančice s tri pupa koje će potom staviti negdje u kući uz prozor u vazu s vodom da bi se nagađalo, kad grančice potjeraju, kakva će biti godina.

Orezani se trs potom obredno poškropi, »krsti« starim vinom te se izvjese kobasice koje simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom. Sve je to po pučkim običajima praćeno pjesmom i svirkom, a kako pravi domaćini nikada ne idu u vinograde sami, uz taj će obred počastiti društvo svojih prijatelja.

Kuša se i staro i mlado vino, po potrebi i nadolijevaju bačve, priprema slastan zalogaj već prema običajima kraja, od suhih kobasica, pečene slanine, preko šarana do srnećeg paprikaša i gulaša. Jasno da se takva zabava protegne i do duboko u noć.

Za nekoliko dana temperature će postati primjerene za obavljanje poljoprivrednih radova na otvorenom, a poslova će svakim danom biti sve više. Vinogradari i voćari prionuti će poslu rezidbe, maslinari obnovi starih maslinika, a povrćari će početi sijati povrće za proizvodnju presadnica. Uz sve to divenice i pečenice će se dobro osušiti, pa će se u njima moći uživati.