Onima koji idu po pesticide u Srbiju i BiH - ukinuti potpore

Najnoviji slučaj katastrofalnog pomora pčela na krajnjem istoku Slavonije ponovno je potvrdio poražavajuću činjenicu da brojni domaći ratari upotrebom prejakih pesticida za tretiranje svojih površina (u ovom slučaju i sve zastupljeniju kulturu na ravničarskim poljima – bob) ne shvaćaju što to znači za cijeli prirodni sustav i ulogu pčela, oprašivača u njemu, a čiji se pomor, naposljetku, odražava i na njihov urod i prinose.

Pčele su i ovaj put bile kolateralne žrtve prakse u kojoj Europska unija propisuje koja se zaštitna sredstva smiju koristiti u zaštitnom tretiranju usjeva, a na koje se poljoprivrednici žale da su preslaba, pa tretiranja moraju obaviti više puta, što im multiplicira troškove. Zbog toga brojni poljoprivrednici nabavljaju mnogo jača sredstva u susjednoj Bosni i Hercegovini ili Srbiji – za Uniju takozvanim trećim zemljama.

Kositi jednu stranu

U Hrvatskom pčelarskom savezu (HPS) opetovano upozoravaju nadležne na taj problem. Član Upravnog odbora HPS-a i predsjednik stogodišnje Udruge pčelara Đakovština, Željko Tomić, kaže kako je HPS još prije tri godine s tim problemom i traženjem rješenja izišao pred sada već bivšu ministricu poljoprivrede, danas ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariju Vučković.

– Naš je problem u Slavoniji što su nam Srbija i BiH za nabavu tih (pre)jakih pesticida preblizu i brojni poljoprivrednici idu tamo po njih, a razgovor u Ministarstvu vođen je na način da se uvedu kartice kojima bi se pratila nabava, potrošnja zaštitnih sredstava ovdje i to, naravno, onih koja je EU odobrio, a oni koji ih nabavljaju »preko« bili bi sankcionirani uskraćivanjem potpora Ministarstva. Novi sastanak organiziran je nakon mjesec dana, na tu je temu trebao biti još jedan sastanak da se stvari definiraju, no u međuvremenu je došlo do promjene na čelu Ministarstva i slijedile su druge okolnosti, kaže Tomić.

FOTO: D. JAVOROVIC/PIXSELL

Taj dugogodišnji pčelar upozorava da, i kada nema velikog pomora, medijski popraćenog, problem s uporabom prejakih pesticida traje stalno i stalne su posljedice zbog toga.

Bez najave

– Sada na poljima imate pšenicu, kukuruz, doći će i suncokret, a između potpuno goli kanali, pa pčela ne može doći i smanjuju se oprašivači. Naši ljudi očito još ne shvaćaju važnost pčela, da se to tiče i njihove, što bolje, proizvodnje – upozorava đakovački pčelar Tomić.

Za pčelare na krajnjem istoku Slavonije kojima se dogodio pomor pčela kaže da je za njih ova godina »gotova«. U Đakovštini nema takvih novih slučajeva, no Tomić upozorava na prošle situacije, kada su pčelari inspekciji prijavljivali pomor, trovanje.

– No inspekcije, veterinarska i poljoprivredna, prebacivale su ih kao ping-pong lopticu s jedne na drugu, svaka pri stavu da to nije njezino područje djelovanja, kaže Tomić, koji pomor jedne zajednice pčela uspoređuje s – uginućem krave.

– Kada krava ugine nekom stočaru, to je velika šteta, o kojoj se priča. Uz dužno poštovanje, pomor pčela dalekosežniji je problem od toga, poručio je član Upravnog odbora HPS-a Tomić, koji je upozorio i na problem prethodnog neoglašavanja, upozoravanja pčelara da će područja gdje su im košnice biti tretirana.

Prečesta košnja

Čovjek svojim aktivnostima, dodaje, narušava sustav i hranidbu pčela kao njegove »baze«. Pčelari pritom spominju i savršeno, prečesto pokošene travnjake i druge površine, bez ijednog cvijeta. Preintenzivna košnja i jaki pesticidi glavni su problemi za pčele, rezimiraju.

– Nije za pčele, oprašivače, problem samo upotreba prejake »kemije« u prirodi nego i česta košnja kanala. Pa vi danas nemate kanale s cvijetom, grmom… Ni ptice više nemaju kamo! Bio sam svojevremeno na kongresu u Bruxellesu i u tom sam dijelu Unije naučio da se kanali u Europi održavaju na način da se jedne godine kose samo s jedne, a druge godine s druge strane, da ne budu istovremeno ogoljeni u cijelosti, na cijelom potezu i na obje strane. Neće trava zaustaviti protok vode i onemogućiti odvodnu funkciju kanala, upozorava Tomić.