Zaprašivanje komaraca ponekad jako šteti pčelinjim zajednicama

Odbor za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i Hrvatski pčelarski savez (HPS) zajednički su organizirali okrugli stol pod nazivom »Otrovanja pčelinjih zajednica«, koji je i sklopu Međunarodnog sajma poljoprivrede CroAgro, na Zagrebačkom velesajmu, okupio velik broj pčelara iz cijele Hrvatske. Ogroman broj okupljenih pčelara i stručnjaka su kroz brojne prezentacije istraživanja te predavanja dobili najnovije informacije o stanju u sektoru kako u Hrvatskoj tako i u EU.

Prezentacije i rasprava ukazali su na razornu štetu koju nanose patvorine, uporaba pesticida i zaprašivanja komaraca za cijeli sektor i to kako za pčele tako i za ljudski organizam. Predsjednik Odbora za pčelarstvo Željko Vukić i predsjednik HPS-a Dražen Kocet naglasili su dosadašnje napore u predlaganju mjera pomoći za razvoj pčelarstva RH, kao i za zaštitu pčela.

Kontrole na terenu

»Za opstanak pčela, koje su nam važne za proizvodnju hrane i očuvanje biološke raznolikosti, potrebno je uspostaviti ravnotežu između pčelarskog i poljoprivrednog sektora kako bi se na održiv način koristilo pesticide i trovanje pčela svelo na minimum, izjavila je u uvodnom govoru predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Iz HPK su naveli kako je zaključeno da je potrebna snažnija komunikacija i suradnja na svim razinama, kao i edukacija te snažnije kontrole na terenu.

»Posebno je istaknuta problematika zaprašivanja komaraca tijekom dana, kao i ratarskih kultura poput šećerne repe, što ponekad nanosi nesagledive posljedice za pčelinje zajednice te bi to moralo pod hitno prestati. Također, pčelari su izrazili zabrinutost zbog loše kontrole provedenih edukacija rukovanja pesticidima zbog koje mnogi proizvođači rade štete cijelom sektoru. Najavljena je i nova radionica u cilju jačanja svijesti o ovom problemu kod svih poljoprivrednika«, priopćeno je iz HPK.

Sadnja medonosnog bilja

Predstavnici Odbora za pčelarstvo HPK iznijeli su na okruglom stolu podatke kako je Komora do sada tražila cijenu od više od 10 eura po košnici, sadnju medonosnog bilja tijekom cijele sezone, te pravovremenu košnju kako se ne bi prekidao izvor hrane za pčele. Isto tako zatraženo je i vrjednovanje uloge pčela kao oprašivača, kao i kreiranje potpora i metodologije potpora, označavanje podrijetla meda i kontrola uvoznih patvorina.

Među dosadašnjim zahtjevima je i davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta odnosno izjednačavanja statusa pčelara sa stočarima te uvođenje određenog broja košnica po hektaru livade kako bi se osigurao veći broj livada za livadni med, kao i travnatih površina za oprašivače odnosno pčele. Istaknuto je kako se HPK snažno zalaže za korištenje zajedničkih sredstava te za bolju suradnje ratara i stočara.

U sklopu okruglog stola tako je, među ostalim, održana prezentacija o utjecaju otrova na pčelinju zajednicu i povezanost s bolestima pčela, koju je održala prof. dr.sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok je dr. sc. Ivana Varenina, s Hrvatskog veterinarskog instituta govorila o sigurnosti i kvaliteti pčelinjeg voska. Izv. prof.dr.sc. Lidija Svečnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje o uzrocima ostalih oblika trovanja pčelinjih zajednica i drugih oprašivača.