Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

O TOME SE GOVORI

NOVI NAČIN Tvrtka iz Škabrnje hidroponski uzgaja rajčice

Autor: Marijan Tomac

04.07.2024. 17:30
NOVI NAČIN Tvrtka iz Škabrnje hidroponski uzgaja rajčice

Foto: Marijan Tomac



Suvremena poljoprivredna proizvodnja traži nekoliko pretpostavki, pogodno poljoprivredno tlo, financijska sredstva i znanje. Klimatske promjene iz godine u godinu negativno djeluju na biljke koje se pokušavaju na njih prilagoditi. Prilagođavanje ide sporo, dugotrajan je to proces, zbog čega ga čovjek svojim aktivnostima treba ubrzati.


Suvremeno voćarstvo postalo je nezamislivo bez protugradnih mreža, sustava protiv kasno proljetnih mrazova, specijalizirane poljoprivredne mehanizacije i znanja u novim agrotehničkim mjerama koje imaju za cilj održavanje plodnosti tla.


Od kada tijekom ljeta ima sve više vrućih dana te su česti prodori olujnog nevremena praćenog krupom koja ponekad zna biti veličine teniske loptice, proizvođači povrća su u sve većim problemima. U nekoliko minuta stradaju cjelogodišnji trud i uložena sredstva.


»Domaći proizvodi«




Proizvodnju povrća kakvu smo poznavali mijenjaju drugi oblici. S time se, dakako, neće složiti oni koji su pristalice »domaćih proizvoda«, a ne pitaju se što su to domaći proizvodi.


Jesu li domaći proizvodi svi oni koji su proizvedeni na hrvatskim poljima, ili su to oni koji se proizvode ručnim poljoprivrednim alatom ili eventualno malim poljoprivrednim strojevima na površinama do nekoliko tisuća četvornih metara.


Za takve proizvode su prvenstveno oni koji nikada nisu uzeli motiku u ruke i koji tijekom vrućih dana borave u klimatiziranom prostoru i još govore da su skupi. Oni teško mogu shvatiti što doživljavaju poljoprivredni proizvođač i biljka koji su izloženi direktnom sunčevom zračenju i temperaturi koja je već u kasnim jutarnjim satima veća od 40 stupnjeva Celzija.



Previsoka temperatura usporava rast, a iznad određene granice izaziva oštećenje na biljci. Visoke temperature najčešći su uzrok toplotnog udara biljke i pojave ožegotina na plodovima. Do toplotnog udara dolazi kad se javljaju temperature od 30 stupnja Celzija uz topao i suh vjetar, a noćne temperature ne padaju ispod 20 stupnjeva Celzija.


Oštećenja na biljci manifestiraju se na različite načine, tako se može dogoditi da cvjetni pupoljci uvenu, listovi gube turgor (klonu), a klorofil se može potpuno razgraditi kad list prelazi u tamnu boju, dok korijen prestaje s rastom.


Biljke određeno vrijeme mogu preživjeti pod utjecajem takvih nepovoljnih uvjeta, uz prestanak rasta, a ako se dogodi da je i opskrba vodom otežana i nedovoljna, enzimi koji reguliraju rast biljke gube svoju funkciju i biljka uvene.


Proizvodnja povrća sve više se obavlja u zatvorenim prostorima, staklenicima i plastenicima gdje je moguće držati pod nadzorom ne samo cjelokupni proces proizvodnje, već i utjecaj vremenskih prilika.


U proizvodnji povrća išlo se i korak dalje s ciljem se potpuno izostavi utjecaj tla. Osmišljen je hidroponski uzgoj povrća koji je sve više raširen. Biljka je posađena u inertni supstrat kojem se dodaju hranjiva u tekućem obliku dozirana računalnim programom u optimalnim količinama.


Proizvodnja u zatvorenom


Jedan takav plastenik površine jedan hektar tvrtke Patientia d.o.o. iz Škabrnje posjetila je naša ekipa u Zemuniku Donjem. Tvrtka Patientia, osim plastenika u kojem se hidroponski uzgaja rajčica sagrađenog prije tri godine, posjeduje plastenik površine 0,35 hektara s klasičnom proizvodnjom koji je sagrađen prije osam godina.



Vlasnici plastenika su mladi poduzetnici Frane Fabijan i Frane Brkić, koje ne samo da povezuje prijateljstvo, već i kumstvo.


Ali u planovima tvrtke Patientia je da već ove jeseni i zime podignu nova dva hektara plastenika uz postojeći u Zemuniku Donjem, a u kojem će se uz rajčicu hidroponski proizvoditi jagode, saznajemo od Frane Fabijana kojeg smo zatekli gdje u skladištu priprema netom ubrane rajčice za otpremu kupcima. Kupci su im poznati trgovinski lanci, a za uspješnu prodaju takvim kupcima trebalo je osigurati Global G.A.P. certifikat.


Global G.A.P. je međunarodno prihvaćena norma za certifikaciju poljoprivrednih proizvoda. Osnovni cilj Global G.A.P. norme je povećanje povjerenja kupaca u kvalitetu i zdravstvenu ispravnost poljoprivrednih proizvoda. Ostali ciljevi ovog standarda su smanjenje negativnog utjecaja konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš te stalna briga o zdravlju i sigurnosti zaposlenika u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i životinja u uzgoju.


Proizvođači certificirani prema standardu Global G.A.P. osiguravaju da su njihovi poljoprivredni proizvodi sigurni, sljedivi i ekološki prihvatljivi. Potrošači mogu prepoznati Global G.A.P. certificirane proizvođače/farme oznakom GGN-Global GAP Number. Osim Global G.A.P. certifikata, tvrtka Patientia osmislila je vlastiti brend pod nazivom Kotarka koji se nalazi na njihovoj ambalaži, što svi kupci lagano uoče.



Mala industrija


Red je, dakako, da se iz skladišta gdje je temperatura više nego ugodna ode u plastenik. U plasteniku je sve uredno »Kao u apoteci«, što su znali reći naši stariji. Tlo je prekriveno folijama između kojih su redovi rajčice posađene u odgovarajući supstrat. Brojne cijevi, cjevčice i žice prostiru se duž redova koje biljke opskrbljuju svim potrebnim hranjivima i vodom.


– Ove godine sadnja rajčice obavljena je početkom ožujka, a berba je počela krajem svibnja i nastavit će se duboko u jesen pa i zimu, pojašnjava Frane Fabijan dodajući kako je prednost hidroponskog uzgoja rajčice i u tome što su plodovi prve i svih kasnijih berbi jednako krupni i kvalitetni, što s rajčicom uzgajanom u zemlji, a pogotovo na otvorenom nije slučaj.


– Osim toga, posebna metoda uzgoja koja se sastoji u spuštanju na tlo dijela stabljike s koje su ubrani plodovi omogućava da rajčica daje plodove gotovo do nove sadnje, priča Fabijan.


Prinosi u hidroponskom uzgoju su kudikamo veći, dakako, uz povećane troškove proizvodnje, pri čemu je najvažnije znanje koje je neophodno za takav oblik proizvodnje. Da bi povrće u ovakvom uzgoju što ranije prispjelo za berbu, potrebno je grijanje plastenika, što je tvrtka Patientia riješila pomoću kotla na pelete.


Ovaj oblik uzgoja povrća je mala industrija i u tržišnoj utakmici i u borbi s klimatskim promjenama ima šansu za opstanak. Zbog toga sve pohvale tvrtki Patientia.