Nedjelja, 30. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

32 C°

O TOME SE GOVORI

Ne navodnjavajte nasade tijekom dana, može doći do ožegotina

Autor: Marijan Tomac

27.06.2024. 21:30
Ne navodnjavajte nasade tijekom dana, može doći do ožegotina

Foto: Marijan Tomac



Ljeto je počelo s prvim ovogodišnjim toplinskim valom. Ne samo visoke temperature, već i saharski pijesak umanjili su cjelodnevne aktivnosti na otvorenom. Gužve na naplatnoj postaji Lučko govore da je krenuo val turista i može se reći kako je počelo ljeto kakvo imamo nekoliko posljednjih godina.


Svi su se, dakako, pripremili za ljeto, prvenstveno s cijenama koje ne samo da pogađaju turiste, nego i domaći svijet. U nizu mjera koje poduzima Vlada da pomogne onima s niskim primanjima, moj je prijedlog da mirovine umirovljenicima u turističkim krajevima budu veće za 10 do 20 posto nego u ostalim krajevima, budući da je za najmanje toliki postotak njima skuplji život.


Vađenje krumpira u Ravnim kotarima privodi se kraju/Foto: Marijan Tomac


Živo je ovih dana i na ravnokotarskim poljima. Počeo je onaj običajni ljetni ritam rada. U polje se odlazi s osvitom zore, radi se do marende, zatim za vrijeme žege slijedi odmor i sortiranje ubranog voća i povrća, pa se opet u polje odlazi predvečer kako bi se radilo sve do mraka, kada se većinom obavlja navodnjavanje.


Ugriju se i cijevi za vodu




Nije dobro navodnjavati tijekom dana. Mada se većina povrća danas navodnjava kapanjem pa voda ne pada po lišću, cijevi se ugriju, a u njima i voda pa dolazi do ožegotina na biljkama. Ima dana da je voda zaostala u sustavu za navodnjavanje toplija od one u bojleru, pojašnjava proizvođač lubenica iz Vranskog polja koji ovih dana obavlja intenzivno navodnjavanje.


Lubenicu treba obilato navodnjavati, osobito pred zriobu, budući da tada postiže veličinu, dobije na kilaži, a povećava se i slador, kao i svježina. Osim toga, lubenica tijekom cijelog svojeg rasta i razvoja mora imati na raspolaganju dovoljno vode i hranjiva. Ako u nekom periodu njenog rasta i razvoja doživi stres, to je vidljivo kada presiječete zreli plod popola. Vidi se prsten koji nije ukusan kao ostatak ploda od perioda kada je stres nastupio, pojašnjava jedan uzgajivač lubenica koji je htio ostati anoniman.


– Ako me vide u novinama, svaki vrag navali i misli da se bogatim. Pitaju me imam li neprijavljene radnike, kome isporučujem robu, vodim li evidencije, postavljaju desetke pitanja o proizvodnji i uporabi pesticida. I na kraju ti opale kaznu, pa je bolje stati u miru nego proizvoditi, a proizvoditi se mora jer se treba od nečeg živjeti, priča ovaj poljoprivrednik.


Vađenje krumpira na ravnokotarskim poljima privodi se kraju.


Više faza obrade kapule


– Nije dobro ostaviti krumpir u zemlji kada počinje žega. Tlo se ugrije, pa krumpir pregori i gubi na kvaliteti, pojašnjava Branko iz Smilčića, koji sa suprugom Slavom vadi krumpir posađen na parceli u Trljugama.


Osim krumpira na redu je vađenje kapule i njeno spremanje za prodaju. U Ravnim kotarima proizvode se sve tri vrste kapule, bijela zvana srebrenac, žuta i ljubičasta. Dio kapule ubere se i proda za Uskrs kao mlado povrće, a najveći dio kada je kapula u tehnološkoj zriobi, ili kako se kaže u Kotarima, »u suho«.


Vađenje i spremanje kapule radi se u više faza. Prvo se kapula povalja ili pogazi u polju da se prekine cirkulacija vode i hranjiva između lišća i lukovica. Zatim se za nekoliko dana čupa iz tla. Ako je suho kao ovih dana, tlo treba namočiti da se čupanje obavlja što lakše i da se ne iščupa samo lišće, a u zemlji ostane lukovica. Iščupane biljke ostave se na polju da se prosuše, odnosno da uvene lišće. Zatim se kapula vozi kući gdje se priprema za prodaju.


Breskva je nekada bila perjanica ravnokotarskog voćarstva. Proizvodila se gotovo na 300 hektara te se nije samo plasirala na domaćem tržištu, već se izvozila. Danas nasade bresaka imaju samo najuporniji i oni koji imaju zaokružen ciklus u njenoj proizvodnji. Nije dovoljno samo posaditi nasad bresaka i ubrati plodove, već su potrebni i prateći objekti, a to su sortirnica i hladnjača. Niske cijene, nedostatak radne snage, okretanje mladih drugim, »lakšim« poslovima, kao i prekomjerni uvoz sveli su proizvodnju breskve na niske grane. Na području Smilčića, nekada poznatom po kvalitetnoj breskvi, danas je preostalo vrlo malo nasada.


Prije nekoliko dana počela je berba prvih ovogodišnjih bresaka.


Ruže u voćnjaku


– Iskustvo govori da prava potražnja počinje kada polako završavaju jagode i trešnje, a to je od sredine lipnja. Zbog tog razloga naše breskve i nektarine počinju zreti u tom periodu i tada je berba obilata i svakodnevna do sredine rujna. Ipak, ne smije se zaboraviti da je najveća potražnja za breskvom i nektarinom tijekom srpnja i do sredine kolovoza, priča Kristijan Tokić, mladi poljoprivrednik koji ne samo da je od dida Josipa Mijaca preuzeo postojeći nasad, na čijem dijelu je obavio rekonstrukciju s novim sortama, već planira povećati i proširiti proizvodnju. Tako je prije tri godine posadio nasad marelica koji će ove godine dati ozbiljniji urod.


Kristijan Tokić – uz postojeći nasad bresaka podiže i novi/Foto: Marijan Tomac


Bez obzira na probleme radne snage, njihovi nasadi su uredni i dobro održavani. Na početku redova gospođa Mira je posadila ruže koje nisu samo ukras, već služe kao indikator pojave bolesti i štetnika. Ružu vole lisne uši, a od bolesti breskvu vrlo često napadaju pepelnica i plamenjača.


Mira Mijac/Foto: Marijan Tomac


– Kada su napadnute ruže, znamo da je vrijeme za zaštitu bresaka. U zaštiti prvenstveno koristimo biofungicide i bioinsekticide bez obzira na njihovu skupoću, otkriva Kristijan.


Mijaci s radom počinju ujutro u pet sati, a nakon više sati rada sunce nemilo počinje pržiti nad Ravnim kotarima. Treba polako prekinuti radom i sačekati maestral, pa u predvečerje ponovno nastaviti s poslom. Još samo da bacimo nekoliko fotografija i tada svatko može ići na svoju stranu.


Molim vas da mi unuka Kristijana lijepo fotografirate jer možda fotografiju vidi koja mlada pa se zaželi rada u voćnjaku, slatkih plodova, a prvenstveno ljubavi, pa nam postane snaha, u šali govori gospođa Mira.