Kukuruz je u dobrom stanju, no ipak treba kišu

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Pretpostavlja se da će većina sa žetvom završiti do kraja tjedna, a samo u velikim sustavima ona će potrajati nekoliko dana više. Kiše, naime, nema ni na vidiku, što bi moglo biti problem za kukuruz. Kako ističe struka, nakon ekstremno visokih temperatura kukuruz je na većem dijelu polja ušao u generativnu fazu razvoja, odnosno razdoblje u kojem se formira budući prinos, a hoće li oplodnja biti uspješna ovisi upravo o potencijalnim ekstremnim vrućinama koje bi itekako mogle utjecati na broj zrna u klipu.

U dobroj kondiciji

– U posljednji trenutak dobili smo 10 do 15 litara kiše, koja kukuruzu mnogo znači. Zasad je sve u najboljem redu, kukuruz je u dobroj kondiciji, a ako ne bude naknadnih šokova i ako izdrži do jeseni, bit će odlično. Ne samo za kukuruz već i za suncokret odnosno soju, objašnjava baranjski poljoprivrednik Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, naglašavajući kako se nada da neće stići još jedan val tropskih vrućina, koji bi mogao biti koban za proljetne usjeve. Odlazeći korak dalje, naglašava kako su se, uoči najave kišnih dana i olujnog nevremena (što je mimoišlo Baranju) mnogi pribojavali za pšenicu. No, on na cijelu priču gleda drukčije.

– Ako nešto treba stradati, onda neka to bude pšenica, iako to ne bih volio. Kada bih mogao, prije bi spašavao vrjedniju kulturu, što je u ovom trenutku kukuruz. Seljake, uz cijenu pšenice od 150 eura, neće spasiti ni nemogući prinos od 15 tona suhog zrna po hektaru, a kamoli prosječnih 6 do 7 tona. Čini mi se da nam nema spasa. Tonemo kao Titanik, tvrdi Pranjić kriveći za sve državu koja, kaže, dozvoljava monopolsko formiranje cijena, što nigdje u EU nema. Kaže kako u poljoprivredi treba napraviti dubinske rezove, javno objavitii tko su korisnici fondova kako bi se vidjelo tko sve prima namjenski novac od države odnosno iz EU fondova. »Je li to baba Manda za par gredica luka, vikend-poljoprivrednici ili pravi proizvođač«, navodi. Spominje, s jedne strane, poticanje izgradnje suhozida na jugu Hrvatske, a s druge napad na primarne proizvođače zbog navodnog pada proizvodnje, što naziva krajnje nekorektnim ponašanjem.

Boje se prošlogodišnjeg scenarija

– Održali smo već nekoliko sastanaka, a slijedi još jedan nakon žetve kako bismo pokušali spasiti tonući sektor koji svake godine gubi stotine, pa čak i tisuće OPG-ova, podvlači.

Kada je riječ o kukuruzu, s Pranjićem se slažu i ostali ratari.

– Zasad je dobro, ali pribojavam se da će se ponoviti prošla godina kada je, globalno gledajući, kukuruz prilično podbacio na baranjskim poljoprivrednim površinama, posebice u dijelovima Baranje gdje prevladava ritsko, odnosno pjeskovito tlo, kaže Zoltan Rajki, poljoprivrednik iz Kotline. Dodaje kako je upravo na takvom tlu i njegov kukuruz, na površini od 90 hektara. Kiša bi, naglašava, u svakom slučaju dobro došla.

Podsjeća kako je minimalni prinos u normalnim godinama na takvim tlima između 12 i 13 tona po hektaru, a lani je bio prepolovljen.

Jeleni veća prijetnja i od suše

Ono što prošle godine nije uništila suša, dokrajčile su divlje svinje, najviše u ritskom dijelu. No zasad štete od divljih svinja nema, ali se ratari pribojavaju jelena, ovoga puta u brdskom dijelu Baranje. Neki su već pretanjurali i po 20-ak hektara zemljišta i na mjesto kukuruza posijali suncokret. Nedavno nam se zbog napada jelenske divljači požalio Lajoš Kolar iz Suze. ‘’Osobno sam odustao od presijavanja jer sam shvatio da to ne vodi ničemu, ali moji kolege nisu. Više od suše pribojavam se jelena, kojih na području iznad Suze i okolnih sela ima više od 1000’’, tvrdi Kolar.