Počela žetva ječma: Ratari su zadovoljni urodom, ne i cijenom

Krajem prošlog i tijekom ovog tjedna – od područja do područja, od istoka prema zapadu Slavonije i Baranje – zapošela je punim intenzitetom žetva ječma. Polja pod ječmom, ocjenjuju ratari, izgledaju dobro, te se očekuju odlični prinosi.

Proljeće je bilo dobro za ječam, s dovoljno kiše da biljka iskoristi gnojivo, a svi ti uvjeti omogućuju da vegetacija duže traje, da zrioba ne ide naglo, da bude puno zrno. Ratar Mirko Miladinović iz Koritne ječam ima na 15 hektara. Sijao ga je prvi put, a kada ga skine, posijat će, kaže, heljdu.

Bolji od pšenice

– Proljeće je bilo dobro, nije bilo štetnika i bolesti, te se očekuju odlični prinosi, kaže taj dugogodišnji ratar.

– U načelu, ječam izgleda bolje od pšenice, puno zdravije, a na pšenici vidimo neke probleme, bolesti, pa je pitanje djeluju li fungicidi. Ječam ima puno zlatniju boju od nje, kaže potpredsjednik Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo pri HOK-u Matija Brlošić, ratar iz Piškorevaca, koji je sijao sjemenski ječam.

Za razliku od odlične kondicije uroda, cijena ječmu ni ove godine neće za ratare biti dobra. U Žitu, po posljednjoj kotaciji, od srijede, 10. lipnja, za ječam min. 63 kg/hl, s ukupnim primjesama 5 posto, vlage od 13,5 posto i za isporuku u silose Đakovo/Osijek/Županja/Slatina/Čađavica/Šljivoševci – spot cijena je na upit, a za isporuku FCA silosima Đakovo/Osijek u razdoblju lipanj – rujan 2026. cijena je 155 eura po toni.

– I prošle je to godine bilo u tim okvirima, ništa se nije promijenilo. Ako je kukuruz oko 170 eura, ječam je uvijek bio skuplji, no to više nije tako. Općenito je sa žitaricama i cijenama katastrofa, ispod 200 eura, kaže Brlošić.

Cijena ječmu, kao i pšenici, dodaje, stagnira već četvrtu godinu. Brlošić podsjeća na 2022. godinu, kada su ratari bili zadovoljni cijenom ječma.

Veliki diktiraju cijene

– Bila je to lijepa cijena, od više od 250 eura po toni, tada je skočila gore, kaže Brlošić.

Podsjeća na žetvu ječma od prije tri godine, kada ga je, kaže, skidao već 2. lipnja.

– Što se tiče cijene, od početka sam tvrdio da na cijenu pšenice i ječma neće utjecati ni rat ni kriza na Bliskom istoku. Pivari su nekada plaćali deset posto više za ječam nego što je cijena pšenice, no navodno je otkupljivaču ostalo dosta zaliha. S druge strane, proizvođači ocjenjuju da bi ona trebala biti (iznad) 200 eura. No mi smo malo tržište i cijena nema veze s tim je li kod nas rodilo ili nije. Ako se u svijetu pokaže dobra žetva, u zemljama velikim svjetskim igračima, poput Brazila, Amerike, Rusije, Ukrajine – oni su ti koji diktiraju cijene. Imaju li više – bit će niža cijena. Naših oko 800.000 tona kap je u moru, a izvoznici hoće što više zaraditi i drže nas, neće nam platiti kao na burzama u Budimpešti, Parizu, kaže Miladinović.

S nešto kasnijom žetvom ječma ove će godine nešto kasniti i žetva pšenice, za koju se i ove godine očekuje da bude milijunska. Prema najnovijoj kotaciji Žita, a prema vrijedećem pravilniku, za isporuku FCA silosima Đakovo/Osijek/Županja – spot cijena je na upit. Riječ je o premium, prvoj, drugoj, trećoj i četvrtoj klasi pšenice. Za isporuku treće klase pšenice s min. 11,00 posto proteina u razdoblju lipanj – rujan 2026. cijena je 163 eura po toni.

Kodeks

– Naši predstavnici u Komori trebali su ranije pokrenuti zahtjeve za promjenu kodeksa otkupa, da se klase drukčije poslože i vrednuju. Mogu se složiti s tim da su ljudi koji zastupaju nas proizvođače laici, no znanstvena zajednica trebala je upozoriti na to na vrijeme, pa su najave da novi kodeks ide tek za iduću godinu. Naša pšenica, koja se kod nas vodi kao treća klasa, u Italiji je prva. Tzv. stočnu pšenicu treba drukčije vrednovati, ali i zvati. Bilo bi bolje za nas da se hektolitar više vrednuje od proteina jer hektolitar nam je dosta dobar, ali protein je dosta problem i onda se dogodi da imamo loše pšenice, da nisu krušarice, pa nam je više od 50 posto takvih, loših, pšenica. Prije nismo imali taj problem jer nam je sortiment više od 50 posto bio kvalitetna pšenica, no pao je na jako nizak postotak i sada je u većini neka pšenica lošije kvalitete, kaže Miladinović.

Ratari smatraju da bi cijena pšenice minimalno trebala biti 200 €/t, a ona od 300 €/t omogućila bi, kažu, i prostor za daljnje investiranje.

Površine smanjene za 5000 ha

Dok su tijekom prošle, 2025. godine u Republici Hrvatskoj površine pod svim žitaricama bile povećane za 4,5 posto, površine pod ječmom istovremeno su smanjene i to za čak 8,8 posto. Tako je ta kultura u 2024.. godini bila posijana na 57 tisuća hektrara, a u prošloj godini na 52 tisuće hektara, pet tisuća hektara manje nego prethodne godine. Istovremeno, interes za pšenicu, uspros njezinoj stagnirajućoij cijeni već u četvrtoj sezoni, pa je ona jesenas zasijana na gotovo deset psoto površina više nego u jesen 2024. godine. Tako je u jesen prošle godine pšenica, i dalje naša najvažnija krušarica, bila zasijana na 159 tisuća hektara.