Istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta: Stranci neće sa sobom odnijeti poljoprivredno zemljište

Foto: HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Brojimo sitno do isteka moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima. Od 1. srpnja, kada će Hrvatska obilježiti i punih 10 godina u Europskoj uniji, državljani zemalja članica slobodno će ga moći kupovati.

Na ovu temu nedavno je održan i okrugli stol u Hrvatskom saboru, zatraženo je tad i da poput Mađara, zabranimo prodaju zemljišta strancima, a u medijskom se prostoru već dulje vrijeme provlači teza da nam slijedi masovna rasprodaja i da će hrvatski poljoprivrednici još teže dolaziti do novih hektara. Je li taj strah opravdan?

»Ispada da stranci čekaju u redu za kupovinu, a naši za prodaju. No, nije tako«, kaže nam Robert Jurišić, ekonomski stručnjak te osnivač i direktor tvrtke S-GRAIN BI d.o.o.

Smatra da se neće dogoditi ništa značajno. Stranci će moći kupovati, no realno stanje je takvo da se u Hrvatskoj vrlo malo kvalitetnog zemljišta prodaje.

Obiteljsko srebro nije na prodaju

»Ono što vrijedi ne prodaje se i većina ga smatra obiteljskim srebrom. Mogu ja htjeti kupiti pola Amerike, ali tko će mi prodati?«, slikovito opisuje stanje podsjećajući da je još uvijek velika razlika u cijeni zemljišta u Hrvatskoj i drugim državama članicama.

Dakle, skočit će potražnja, time i cijena za to malo površina koje imaju ekonomskog smisla, a što je za same vlasnike tih zemljišta dobro.

Sigurno je i da će proces poskupljenja trajati te da će stranci na to biti spremniji, ali nema potrebe za panikom.

»Moći će je kupiti, ali neće je odvesti. Ujedno, neće kupiti zemlju da bi je gledao već će tražiti način da mu se investicija povrati. Daj Bože da se kupi ono koje nije u funkciji, poput makije i da se privede svrsi«, komentira ovaj stručnjak koji kada je u pitanju cijena zemljišta očekuje da će nam se ponoviti efekt stanova. Jasno je da će rasti cijena, a tržište će dalje reći svoje.

Da strah od masovne prodaje nije opravdan, smatra i prof.dr.sc. Ivo Grgić, agrarni ekonomist i redoviti profesor na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Podsjeća pritom i na klauzulu kojom je određeno da se privatne poljoprivredne površine veće od 10 hektara na kontinentu i od 1 ha u primorskom dijelu, moraju prvo ponuditi državi. Dakle, država ima sve alate kojima može regulirati kupoprodaju.

»Mene više zabrinjava zašto naši ljudi inače ne kupuju zemlju«, navodi profesor dodajući i da se treba zapitati ako Ivan s otoka može svoj kamenjar prodavati kao suho zlato, otkud pravo nekome braniti Ivi iz Perkovaca da svoj hektar proda za 100.000 eura.

Foto: HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Zemljište će možda kupiti, ali ne i odnijeti

Uostalom, naglašava i on, zemljište nitko neće »odnijeti«. Ono ostaje i treba učiniti sve da se na njemu proizvodi.

Podsjetimo i da iako je prodaja strancima (još) zabranjena, to ne znači da ga strani državljani ne obrađuju i ne posjeduju u Hrvatskoj. Naime, država je vlasnica više od 800 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a svaki treći hektar dan je u koncesiju, zakup ili privremeno raspolaganje.

Pritom svaki osmi hektar državnog zemljišta danog u privremeni zakup ili koncesiju drže stranci koji žive u Hrvatskoj, odnosno tvrtke koje su prešle u strano vlasništvo.