Decanter ove godine donio Hrvatskoj 25 zlatnih odličja

Svjetski važno vinsko natjecanje Decanter i ove godine donijelo Hrvatskoj brojne medalje

Decanter World Wine Awards (DWWA), jedno je od najpoznatijih vinskih natjecanja na svijetu. Svake godine ruši rekorde iz godine u godinu po broju vina koja sudjeluju na natjecanju. Vina pristižu iz čitavog svijeta, a ukoliko postignu zapaženiji uspjeh, npr. osvajanjem zlatne, platinaste medalje ili pak trofeja Best in Show, stječu medijsku pozornost te pozornost pratitelja Decantera i brojnih ljubitelja vina diljem svijeta.

No, mnogi zapravo ne znaju koje brojke stoje iza Decanterovih medalja, te o kojem dosegu je zapravo riječ pa objasnimo to na primjeru novoobjavljenih rezultata s DWWA za 2023. godinu.

Ove godine na DWWA-u sudjelovalo je 18.250 vina iz 57 zemalja svijeta. Ocjenjivanje, podijeljeno u tri faze, provodilo je 236 ocjenjivača iz čitavog svijeta. Dodijeljeno je 50 Best in Show nagrada, vinima koji su pobjednici u svojim kategorijama, 125 platina, koje je sljedeća nagrada po vrijednosti, 705 zlata, 5.568 srebra i 8.161bronca, te je 3.641 vino ostalo bez medalje.

U svjetlu ovih brojki mnogo je jasnije na koji način valja promatrati nagrade na svjetskim natjecanjima. Najbolje ih je shvatiti kao naputak u smislu približne evaluacije i za snalaženje u smislu kvalitete. Nerijetko susrećemo nepoklapanja u smislu da jedno vino osvoji zlato na nekom natjecanju, dok na drugom osvoji »samo« npr. broncu. Naime, mora se znati da su ocjenjivači samo ljudska bića i njihovo nepce ocjenjuje, koliko god se oni trudili biti objektivni, u kontekstu svih vina koja su na natjecanju prisutna, a valja uzeti u obzir i da ocjenjivački žiri nije na svim natjecanjima isti. Upravo je to jedan od razloga zašto neka natjecanja imaju jači rejting od ostalih.

Rast očekivanja za hrvatska vina

Očekivanja javnosti, svake su godine povećana, a hrvatski vinari razmazili su nas dosadašnjim rezultatima. Prošle godine Hrvatska je osvojila 16 zlatnih medalja i tri platinaste. Ove godine platine su izostale, no zato se fond zlatnih medalja znatno povećao te je palo čak 25 zlatnih medalja.

Dalmacija je uz Istru ove godine najuspješnija hrvatska vinska regija, na ovom natjecanju, s osvojenih osam zlatnih medalja. Osvajači su:

Korta Katarina, Reuben’s Private Reserve, 2013. – veliko zlato (96 bodova)

Zoro, Malvasija Dubrovačka, 2022.,

Nerica, Pošip 60, 2020.,

Prović, Pagan, Reserva, 2018.,

Galić, Ego, Tribidrag, 2019. (iako je riječ o vinariji iz Slavonije, vino je iz vinograda sjeverne Dalmacije),

Ante Sladić, Debit, 2022.,

Matijević, Plavac Mali, 2018.,

Kraljevski vinogradi, Gladiator, 2019.

Kraljevski vinogradi su se već uvježbali u osvajanju medalja ovog visokog sjaja, no ovog puta to nije s njihovim, već prilično znanim Pošipom, već s blendom Plavca malog, Merlota i Syraha, a riječ je vinu Gladiator iz berbe 2019. godine. Zanimljivo je da im je za drugo zlato falio samo jedan bod i to za njihov Crljenak Punta Skala iz 2019. godine.

Za Istru, njenih osam zlatnih medalja, osvojili su:

Benvenuti, Livio Benvenuti, 2019. – veliko zlato (96 bodova)

Benvenuti, Salvatore Muškat, 2018.,

Benvenuti, Anno Domini, Teran, 2012.

Kabola, Unica, 2019. – veliko zlato (96 bodova)

Kozlović, Teran, Selekcija 2021.,

Vivoda, St. Euphemia, Malvazija, 2019.,

Rossi, Malvazija Istarska, 2022.,

Franković, Luna D’oro, Muškat Momjanski, 2021.,

Uspjeh vinarije Benvenuti

Vinarija Benvenuti je sama osvojila čak tri zlatne medalje. Benvenuti inače već tradicionalno osvaja medalje za San Salvatore Muškat, ali ove godine oduševio je i dugo odležanim teranom Anno Domini i novom, tek lansiranom linijom Terana; Livio Benvenuti, koju će kupci uskoro moći pribaviti na tržištu.

Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, osvojili su šest zlata, a nagrađeni su:

Kutjevo, Graševina, Ledena Berba, 2018. – veliko zlato (96 bodova)

Kutjevo, Graševina, 2022.

Galić, Sauvignon Blanc, 2022.,

Belje, Graševina, 2006.,

Terra Slavonia, Apolitico Cabernet Franc, 2021.

Jakob, Cuvée, 2019.

Vinarija Galić je tako osvojila osim već spomenutog zlata za vino iz dalmatinskih vinograda i zlato za Sauvignon Blanc iz recentne 2022. godine. Kutjevo d.d. osvaja također dva zlata za Graševinu i to suhu Graševinu iz 2022. godine, te za Graševinu iz ledene berbe, iz 2018. godine. To je ujedno posljednja godina kada je Kutjevo imalo ledenu berbu, s obzirom da vremenske prilike u posljednje vrijeme ne dozvoljavaju njihovu proizvodnju.

Za Središnju Bregovitu Hrvatsku tri zlatne medalje osvojili su:

Cmrečnjak, Pušipel Mađerka, Sur Lie, 2021.,

Štampar, Urban White, Extra Brut, 2020.,

Florijanović, Škrlet, 2022.

Štamparovo vino Urban White, extra brut razine sladora, ujedno je jedino zlatno pjenušavo vino iz Hrvatske na ovom natjecanju. Inače riječ je o vintage pjenušcu iz 2020. godine, napravljenom od sorte Furmint, u Međimurju dobro znane pod imenom Pušipel.

Ostale zanimljivosti s DWWA 2023

Australija je ove godine osvojila čak 10 Best in Show priznanja i skinula brojne rekorde, dok su Francuska i Španjolska svaka osvojile po osam, a Italija sedam Best in Show nagrada. Italija je osvojila 28 platina, Francuska 26, a Španjolska 20. Ujedno vrijedi istaknuti kako je Francuska u kategoriji zlatnih medalja srušila sve rekorde te osvojila 155 zlatnih medalja i time maknula s pijedestala Italiju koja je do ove godine držala rekord u broju osvojenih zlatnih medalja. Italija i Španjolska su obje, ove godine, osvojile po 88 zlata.

Od zemalja u regiji zanimljivo je istaknuti prvu ikada osvojenu Best in Show nagradu za Srbiju i to za graševinu s obronaka Fruške gore (Vinarija Vinčić), te pet zlatnih medalja. Slovenija je također bila uspješnija nego ikada te je osvojila 12 zlata. Bosna i Hercegovina osvojila je četiri zlata, no od tog broja jedna vinarija je sama osvojila čak tri zlata (Carska Vina Grgo Vasilj). Mađarska je opet očarala s Furmintom te odnijela kući tri platine i 11 zlata, dok je Austrija osvojila jedan Best in Show trofej, jednu platinu i 14 zlata. Makedonija je osvojila dvije zlatne medalje.