Bezalkoholna vina kao nova norma zdravog života

U posljednjem desetljeć, svijet vina doživljava revoluciju u obliku bezalkoholnih i vina sa smanjenim udjelom alkohola. Ovaj trend nije samo prolazna moda, već odraz promjena u životnom stilu i sve veće svijesti o zdravlju među potrošačima. Upravo iz tog razloga uputili smo se u 1200 kilometara udaljeni Geisenheim u regiji Rheingau u Njemačkoj, gdje se među ostalim predavanjima održavalo i ovo potpuno specifično, koje se ticalo bezalkoholnih i vina s niskim postotkom alkohola. Zapravo, bila je riječ o cjelodnevnim predavanjima posvećenim ovoj temi koja sve više intrigira svjetsku javnost.

Među raznim predavačima posebno se isticao vinar Bernhard Jung, upravni direktor i vlasnik vinarije Carl Jung, čiji je istoimeni predak zaslužan za izum bezalkoholnog vina. Dr. Carl Jung bio je vlasnik mnogih patenata, između ostalog, izumitelj je vakuumskog destilacijskog procesa i sistema za obnovu aroma. Izum metode tzv. Carl Jung metode po kojoj se i danas rade bezalkoholna vina, modernizirao je svijet proizvodnje vina. Naime standardna vina s alkoholom dealkoholiziraju se pri niskim temperaturama te se vino razdvaja na alkohol i arome. Oporavak aroma odvija se prema toj patentiranoj proceduri Carla Junga te se dobiva dealkoholizirano vino, kojem tada predstoji filtracija i/ili bistrenje te eventualno blendiranje i punjenje vina u sterilnim uvjetima.

I tako, dok se danas brojne države u svijetu još uvijek svađaju oko imena tih vina i treba li ih uopće zvati vinima, vinarija Carl Jung gura na tržište godišnje više od 10 milijuna boca i prisutna je u više od 40 zemalja svijeta. Osim što proizvode vina svog brenda, proizvode i vina za brojne druge svjetske vinarije. Sve što vinarija koja želi imati u portfoliju bezalkoholno ili vino smanjenog alkohola treba, jest poslati vino u njihov proizvodni pogon, a oni vam vraćaju dealkoholizirano vino.

Nekada je tržište bezalkoholnim vinima činilo zanemariv postotak u svjetskom kolaču, no danas je ta brojka značajna i udio bezalkoholnih vina u ovom trenutku čini jedan posto svjetskog vinskog tržišta. Ono što najviše fascinira su realne aspiracije ka tome da u sljedećem desetljeću osvoje čak 10 posto tržišta.

Sve počelo u vrijeme prohibicije

Ne možemo, a da se ne zapitamo kako je uopće došlo do proboja takvih vina na tržište. Uz dužno poštovanje, korisnicima koji zbog zdravstvenih tegoba ne smiju piti standardna vina s alkoholom, a i kojih je jednostavno premalo da bi se svjetska trgovina bezalkoholnim vinom razvila u tom obujmu, tu su i neki drugi faktori koje valja uzeti u obzir.

Sve je počelo u vrijeme prohibicije od 1920. do 1933. godine koja je znatno pripomogla proboju vina bez alkohola na tržište SAD-a.

U današnjem kontekstu gledano zemlje Skandinavije, Kanada i SAD prednjače u prodaji takvih vina, a slijede ih Japan, Singapur, Australija, Indija i Koreja. No situacija je zavidna i u brojnim drugim zemljama svijeta, posebice u zemljama gdje prevladava stanovništvo islamske vjeroispovijesti.

I kada čovjek pomisli da je to maksimum koji ova vina mogu doživjeti, važno je znati da postoji još jedan as u rukavu proizvođača bezalkoholnih vina. Naime, europski plan borbe protiv raka koji je nedavno predstavljen javnosti postavlja za cilj realno smanjenje upotrebe alkohola od najmanje 10 posto do 2025. godine. Ujedno, jedna od ključnih aktivnosti plana za pobjedu protiv raka je razvoj prijedloga koji pružaju informacije o prehrani i zdravlju alkoholnih pića. A sve to će pratiti i porezne otegotne okolnosti koje će teretiti alkoholna vina, dok će bezalkoholna vina u svemu tome proći bez ikakvih negativnih konzekvenci.

U korist bezalkoholnim i niskoalkoholnim vinima ide i rastuća zabrinutost za zdravlje među mlađim populacijama koja potiče na alternative smanjenog unosa alkohola. Bezalkoholna vina postaju sve više središnji dio društvenih okupljanja, nudeći užitak bez posljedica, a mlađe generacije su voljnije eksperimentirati i nisu opterećene time da pića moraju biti alkoholna kako bi pružala okus i užitak.

Kad je, pak, riječ samo o smanjenju udjela alkohola u vinu, važno je znati da svjetski vinari već godinama reagiraju na traženja tržišta i to raznim prilagodbama receptura, čime stvaraju lagana vina koja pak održavaju kompleksnost okusa bez nepotrebne težine.

A zanimljivo je istaknuti i kako je pivsko tržište u ovom slučaju na mnogo naprednijoj razini od tržišta vina, s obzirom da su prepoznali potražnju mnogo ranije i prilagodili se.

Interesne skupine

Tto su trudnice, vozači, sportaši profesionalci, ali i rekreativci, osobe koje paze na svoje zdravlje, te one koji traže alternativu tradicionalnom alkoholu iz vjerskih razloga.

Gotovo sve analize tržišta pokazuju da su bezalkoholna i vina sa smanjenim udjelom alkohola doživjela značajan rast popularnosti. Podjednako tako se očekuje napredak u narednih 10-30 godina. Očekuje se da će interes za bezalkoholnim i vinima sa smanjenim udjelom alkohola strmoglavo rasti. Raznolikost okusa i povećana svijest o zdravlju podržavaju ovaj trend dugoročno.

Do prije koje godine, vrijedilo je, ako upišete u Google tražilicu na hrvatskom jeziku: bezakolholna vina, Google bi vas »zbunjeno«priupitao: »Jeste li mislili alkoholna vina?«. To je bila potvrda stanja svijesti u Hrvatskoj. No to više nije tako. Na hrvatskom tržištu sada se mogu kupiti bezalkoholna vina, iako doduše uvozna.

No Hrvatska još uvijek ne bilježi značajan porast bezalkoholnih ili vina sa smanjenim udjelom alkohola. Međutim, s obzirom na globalne trendove, možemo vrlo skoro očekivati da će i hrvatski vinari početi pratiti ove inovacije i uključiti se na ovo kompetitivno vinsko tržište.

Problem s crvenim vinima

Mnoge također zanima i mogu li ova vina ugroziti tržište standardnih vina. Odgovor je vrlo jasan. Neće! Iako bezalkoholna i vina sa smanjenim udjelom alkohola mogu privući određene skupine potrošača, tradicionalna vina će dominirati tržištem još vrlo dugo. Zašto? Prvenstveno zbog okusa koji se u bezalkoholnom vinu još uvijek nisu uspjeli približili okusu standardnog vina. Iako je kod bijelih vina situacija nešto bolja te je kod njih čak moguće djelomično razlučiti sortu vina, na crvenim vinima je još uvelike potrebno raditi, a to pokazuje i samo tržište jer se bijela vina u ovom trenutku prodaju bolje od crvenih bezalkoholnih vina. Crvena vina još uvijek su okusom pomalo tupa i neatraktivna.

Zanimljivo je da kad vinu oduzmete senzaciju alkohola, to nosi niz ostalih promjena, a jedna od njih je i percepcija kiseline u vinu, koja se mijenja, te pojačanje voćnosti u smislu aromatike. Većina kušača koja prvi puta pristupi kušanju tih vina očekuje da će kušati nešto slično moštu, no svi zaboravljaju da proces fermentacije nepovratno mijenja arome, tako da su arome dealkoholiziranog vina potpuno drugačije od grožđanog soka ili pak mošta.

Iako će tron i dalje ostati u rukama standardne vinske industrije, jasno je da bezalkoholna i vina sa smanjenim udjelom alkohola nisu samo prolazni trend, već odražavaju promjene u načinu razmišljanja potrošača te je i to jedna vrlo vrijedna informacija koju valja iskoristiti u smislu prilagodbe na tržištu.