Zadarski filatelist osvojio dvije značajne nagrade

Hrvatsko filatelističko društvo Zadar objavilo je 37. broj časopisa Zadarskog filatelista. U njemu Igor Černigoj u rubrici Natjecateljske izložbe piše o sudjelovanju Hrvatskog filatelističkog društva Zadar na dvije međunarodne filatelističke izložbe u 2023. godini. Na međunarodnoj filatelističkoj izložbi ALPE-ADRIA 2023, održanoj u talijanskom gradiću Tarvisio od 21. do 24. rujna, izlagalo je 89 izlagača iz sedam članica Alpe-Adria filatelije, koja okuplja filatelističke udruge iz Italije, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske, Njemačke i Švicarske.

Časopis Zadarski filatelist nagrađen je velikom srebrnom medaljom u klasi filatelističke literature. Hrvatski filatelisti sudjelovali su u šest izložbenih razreda, od toga pet u razredu filatelističke literature. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Federacije europskih filatelističkih organizacija (Federation of European Philatelic Associations – FEPA) koja okuplja 45 nacionalnih saveza Europe.

Nešto kasnije na međunarodnoj filatelističkoj izložbi BALKANFILA XIX 2023, održanoj u Beogradu od 12. do 14. listopada, Zadarski filatelist je također nagrađen velikom srebrnom medaljom. Izložba je okupila filateliste iz trinaest država Balkana. Filatelističku literaturu izlagalo je jedanaest država: Mađarska, Hrvatska, Albanija, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Srbija, Slovenija, Turska, Bugarska, BiH i Grčka.

Hrvatski izlagači sudjelovali su u četiri izložbena razreda s devetnaest izložaka, od kojih pet u klasi filatelističke literature. Izložba je održana u organizaciji Saveza filatelista Srbije, Pošte Srbije te pod pokroviteljstvom Federacije europskih filatelističkih saveza – FEPA.

Razvoj poštanske službe

U nastavku svog članka “Poštarstvo na teritoriju današnje Hrvatske”, Romeo i Ivo Visković pišu o razvoju poštanske službe u Rijeci, Istri i Hrvatskom primorju (rimsko razdoblje te srednji i novi vijek) s naglaskom na poštanske žigove.

Tek u novom vijeku dolazi do bržeg razvoja pošte, moderniziraju se prometnice, a u 1621. godini su doneseni i prvi poštanski pravilnici. U 18. stoljeću otvaraju se prvi “pravi” poštanski uredi među kojima je najstariji onaj u Rijeci otvoren 22. ožujka 1686., u Poreču 1750., te u Puli, Pazinu, Rovinju i Vodnjanu 1784.

Autori napominju da moderna poštanska povijest Rijeke počinje 1751. godine objavljivanjem naputka za upravitelje pošta kojim se uvodi ručno žigovanje pošte s mjestom podrijetla. Najstariji do danas sačuvani poštanski žig na području Republike Hrvatske upravo je riječki manipulativni poštanski žig “V: Fiume”, odnosno “Von Fiume” iz 1755. godine (u prijevodu “od/iz Rijeke”).

U razdoblju od 1755. do 1768. žig se stavljao na stražnju stranu pisma, a nakon toga na prednju adresiranu stranu. U uporabi je bio do donošenja zakona o pošti 1868. kada su uvedeni okrugli žigovi s oznakom mjesta i datuma. Pismo s takvim žigom (poslano iz Rijeke u Ljubljanu) u privatnom je vlasništvu u inozemstvu. Članak obiluje mnogobrojnim žigovima poštanskih ureda u Rijeci, Istri i Hrvatskom primorju iz razdoblja 19. st.

Međimurske “ratne marke”

Zanimljiv članak donosi Nenad Rogina u kojem obrađuje nastanak vrlo vrijednih i rijetkih međimurskih “ratnih maraka”. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. sporazumom između sila Antante i mađarskih vlasti Međimurje je ostalo izvan Hrvatske, a njegov se status trebao rješavati na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Stoga kod tamošnjeg većinski hrvatskog stanovništva dolazi do nacionalnog i socijalnog bunta.

Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu pokreće vojni pohod 1918. te dolazi do protjerivanja Mađara iz Međimurja, a u svim međimurskim mjestima uvedena je vojna uprava. Nova vlast naređuje da se sve mađarske poštanske marke zatečene u poštanskim uredima u mjestima Prelog i Mursko Središće pretiskaju crnim pretiskom SHS (Država Slovenaca, Hrvata i Srba).

Po uzoru na druge primjere u poslijeratnoj Europi, pretiskivanjem se željelo istaknuti novi državnopravni položaj oslobođenih pokrajina. Autor naglašava kako je ključni motiv njihova izdavanja ipak bio filatelistički te kako ove međimurske “ratne marke” spadaju u velike rijetkosti hrvatske i mađarske filatelije što najbolje pokazuje njihova cijena na europskim aukcijama. Članak obiluje mnogim pismima iz tog vremena.

U drugom nastavku članka Pomorske i brodske pošte i njihovi žigovi-dokumenti jednog vremena, koji potpisuje Igor Černigoj, naglasak je na pomorskim i brodskim žigovima korištenim na istočnoj jadranskoj obali, ponajprije u našim lukama i na brodskim prugama.

Poštanski žig stariji je od poštanske marke i svojevrsni je pokazatelj (orijentir) u pojedinim fazama odvijanja poštanske službe. Nakon osnivanja Austrijskoga Lloyda te nakon što je 1837. u Beču odlučeno da se prijevoz pošte dopusti privatnim brodarima, vlada je od Lloyda zatražila da što prije uspostavi poštanske linije. Još na samom početku taj veliki brodar posvetio se dalmatinskoj obali, uspostavivši vezu između Trsta i istočne obale Jadrana.

Pruga Trst-Dalmacija svečano je otvorena 20. kolovoza 1838. Ljeti je polazila dva puta mjesečno, a zimi samo jednom. Ljeti je parobrod polazio iz Trsta u 18 sati 5. i 20. u mjesecu. Zaustavljao se u lukama Mali Lošinj, Zadar, Šibenik, Split, Hvar, Korčula, Dubrovnik i konačno Kotora.

Godina 1872. važna je prekretnica u povijesti hrvatskoga pomorstva, ona označuje početak obalne linijske plovidbe na Jadranu. U članku su prikazani mnogi lučki i brodski žigovi iz tog vremena raznih oblika i natpisa.

Izvorni hrvatski novac

Katica Bošnjaković u članku Novac i poštanske marke daje kratak osvrt na četiri razdoblja uvođenja novca u Hrvatskoj: od kovanja Jelačićeva križara (1848./1949.), izdavanja kune u vrijeme NDH (1941./1945.), prijelaznog papirnog novca (hrvatskog dinara) koji je bio u uporabi od Božića 1991. do 30. svibnja 1994. kada je uvedena kuna te 1. siječnja 2023. godine kada je Hrvatska uvela euro.

Hrvatska je rano počela kovati svoj prvi novac, odmah po dolasku u ove krajeve i kovali su ga neprekidno do prvih godina 19. st. U početku su to, prema nekim izvorima, bile imitacije bizantskog carskog zlatnika (koji je tada bio svjetski novac). Zatim u 12. i 13. stoljeću, dolaze (povijesno potvrđeni) srebrni denari i slavonski banovci koje se i danas smatra najizvornijim hrvatskim novcem.

Novac su kovali hrvatski banovi, velikaši, knezovi. Između 13. i 14. st. knezovi Šubići su izdavali srebrne denare i groše. Kako su i drugi najistaknutiji hrvatski velikaši izdavali novac, imamo splitski, zadarski, trogirski, šibenski, te slavonski novac, dok je u hrvatskoj povijesti najduža kovnička djelatnost ona Dubrovačke Republike. Od 1337. godine pa do 1803. u Dubrovniku su kovana četiri novca čija je osnova bila dinar /dinarić, poludinar i poludinarić.

U tom se razdoblju kovao ili pravi ili optjecajni novac, ili pak prigodni i trgovački novac, te žetoni, suveniri novac, prave novčanice, obveznice, bonovi, dionice…U 19. i 20. stoljeću ima razdoblja kada se novac nije kovao, pa tada razlikujemo tri razdoblja izdavanja i kovanja novca. Članak je bogato ilustriran lijepim poštanskim markama Hrvatske pošte na tu temu.

Članak Crtice iz povijesti HFD Zadar spominje filatelističku izložbu koja je u organizaciji zadarskih filatelista održana u Zadru od 19. do 25. lipnja 1986. pod nazivom Tito, pobjeda, mir. Na izložbi su sudjelovali i izlagači iz Šibenika i Zagreba. Od zadarskih filatelista izlagali su Josip Himmerleich, Zdenko Škarpa i Jovan Vertovšek. Navodi se kako je izložba bila posjećena iznad očekivanja.

Rusija i Ukrajina

U rubrici Zanimljivosti iz svijeta filatelije Igor Černigoj piše o poštansko-filatelističkom ratu između Rusije i Ukrajine koji se vodi još od aneksije Krima 2014. Nakon što je Rusija pustila u promet seriju poštanskih maraka posvećena ukrajinskim okupiranim područjima (Krim, Sevastopolj, Donjeck, Zaporožje, Lugansk i Kherson), Ukrajinska je pošta zatražila od Svjetske poštanske Unije (Universal Postal Union – UP-u) da se sve poštanske marke Rusije posvećene okupiranim ukrajinskim područjima ne registriraju u sustavu numeriranja WADP-a (Svjetsko udruženje za razvoj filatelije).

Također je zatraženo da Međunarodni ured UPU-a svim članicama pošalje cirkularno pismo sa zahtjevom da se ruske poštanske marke serije Ruske regije ne priznaju, a poštanske pošiljke frankirane spornim poštanskim markama ne prihvaćaju jer je riječ o grubom kršenje međunarodnog prava i Pravilnika UPU-a.

Unatoč svemu, Rusija je nastavila s izdavanjem poštanskih maraka na temu prisvojenih dijelova Ukrajine na što je ukrajinska pošta odgovorila s dvije neobično dizajnirane marke koje su oduševile svijet. Jedna nosi naziv “Ruski ratni brod idi u…!”, a prikazuje usamljenog ukrajinskog vojnika kako stoji na obali podižući srednji prst prema ruskom ratnom brodu.

Simbolika marki

Druga marka obilježava rušenje dijela Krimskog mosta (2022.) koji povezuje anektirani ukrajinski poluotok Krim s Rusijom. Motiv marke je poznata scena iz filma Titanik u kojoj Leonardo DiCaprio i Kate Winslet stoje na pramcu broda prije samog sudara sa santom leda, što upućuje na ruske tvrdnje da je most nepotopiv kao što se svojedobno proširio mit o nepotopljivosti Titanika. Zapravo, par stoji na rubu oštećenog mosta, a iza njih, iz ruševine mosta suklja dim. Marka je puna i drugih simbola, što je lijepo opisano u članku.

U istoj rubrici je i kratak podsjetnik na prvi hrvatski filatelistički časopis Balkan koji je izlazio u Zagrebu od 1918. do 1921. Članak je bogato ilustriran oglasima iz časopisa kojima su se tražile, nudile i mijenjale poštanske marke i ostala filatelija.

Rubrika Zadar na starim razglednicama donosi kratak članak o bivšoj Tehničkoj školi (nekad Industrijska škola) uz zanimljivu razglednicu.