"MeToo" pokret okaljao Picassov ugled

Pokušati objasniti njegovu sveprisutnost sasvim je druga stvar.

Genijalnost njegova talenta u kombinaciji s pojavom na početku 20. stoljeća, baš kad nestaju posljednje prepreke slobodnom izražavanju, omogućuju mu da se istražuje u svim smjerovima.

Još od tinejdžerskih godina pa sve do smrti na Azurnoj obali u 91. godini nije prestajao stvarati.

“On je iznad svih”, rekao je Bernard Blistene, bivši direktor muzeja suvremene umjetnosti Georges Pompidou u Parizu.

“Stalne inovacije, putovanje kroz sve velike tokove modernosti, 80 godina kontinuiranog eksperimentiranja, želja da ugodi i da razljuti… sve je to nenadmašno”, rekao je Blistene za AFP.

Nisu to bile muze

Pokret MeToo malo je uzdrmao uzvišeno postolje Picassove reputacije, budući da su optužbe po kojima je bio nasilan ženomrzac izazvale preispitivanje njegove veličine i značaja za svijet umjetnosti.

“Moramo prestati govoriti o ženama u njegovu životu kao ‘muzama’. Neke od njih su počinile samoubojstvo, jer su poludjele”, rekla je Emilie Bouvard, bivša kustosica Picassova muzeja u Parizu.

Iznimka je bila Francoise Gilot, jedina ljubavnica koja je ostavila Picassa. Ona ga je opisala kao “praznovjernog, egopističnog tiranina” i nadživjela ga 50 godina.

Šteta nanesena njegovu ugledu ipak je ograničena.

Picasso je i dalje redovito na vrhu popisa umjetnika s najvećom zaradom na aukcijama: prema podacima Artpricea, njegove su slike samo prošle godine zaradile 494 milijuna dolara.

U svemu tome treba naći ravnotežu, kazala je Bouvard.