“Zrmanja” ovoga ljeta opskrbljivala tisuću i pol domaćinstava

Kada će svi zadarski otoci imati prave vodovode, one povezane s kopnom, teško je reći, ali i na tome se radi. Dotle će se trebati snalaziti, pa i tako da se na otocima obnavljaju stare mjesne gusterne i grade nove, ali usporedo se grade vodospreme i mreže za budući pravi vodovod
Poznato je da je prošla 2007. godina u hidrološkome smislu bila najgora u posljednjih pedeset godina, a svi su izgledi, ističu stručnjaci, da je u tome slijedi i ova 2008. godina. Bez obzira što tako nije izgledalo u proljeće. Suše su zavladale zadarskim područjem, a osobito se s njome teško nose otoci, koji su uvijek žedni pa i kada ima kiše. Vode na otocima nikad dovoljno i tako će biti sve dok tamo ne dođe pravi vodovod.
Jedini vodonosac
No, gradska tvrtka Vodovod se trudi da otočani što manje osjećaju bezvodicu, tako što cijelo ljeto na otoke vodu dovozi vodonosac. Zapravo brod “Zrmanja” počne po narudžbi vodu odvoziti već u proljeće, a stalno, svakodnevno od svibnja do početka listopada.
Ove godine je tako “Zrmanja” opskrbljivala nešto više od tisuću domaćinstava na otocima koji pripadaju Gradu Zadru, te još nekoliko stotina preko općina, na Dugome otoku, čija naselja su u općini Sali i na Rivnju i Sestrunju, koji pripadaju Općini Preko.
Podsjetimo da troškove za vodu u količini od dva kubika po domaćinstvu u najvećem dijelu snosi država, dok ostatak plaća Vodovod. Tako kubik vode za otočane stoji čak 72 kune(!). Razliku od 61 kune, točnije od 11 kuna, kolika je cijena u Zadru, pa do 72 kune snosi država. Preko dva kubika mjesečno vodu plaćaju sami korisnici.
– Do kraja kolovoza na naše smo otoke odvezli više od 52.000 kubika vode, a to je desetak posto više nego lanjske godine, kazao nam je direktor Vodovoda Darko Kasap, koji je nabrojio sve “adrese” na koje se dovozi voda i dodao da nije baš ni potpuno zadovoljan kako je na svima to funkcioniralo, s obzirom da vodu dovozi samo jedan vodonosac. Naime, samo taj se javlja na natječaj, a to znači da takvih brodova nema dovoljno na našem tržištu.
Pravi vodovod
Zbog takve situacije se događa da naručitelji vodu čekaju duže vrijeme, a onda se ona poduže i distribuira, jer nema dovoljno ljudi ili spremišta za vodu itd. Zbog toga će se idućega ljeta u nekim otočnim mjestima pojačati broj distributera koje Vodovod plaća, a vjerojatno će neki otoci dotle imati i obnovljene vodospreme. Trenutačno Vodovod ima svoje distributere na Silbi, Velom Ižu i na Molatu, a dogodine će ih vjerojatno imati još i Mali Iž te Rava.
Ipak ovoga ljeta je najviše vode otišlo za Silbu, koja ima 188 domaćinstava te za Veli Iž sa 184 i za Ist sa 124 domaćinstva.
Kada će svi zadarski otoci imati prave vodovode, one povezane s kopnom, teško je reći, ali i na tome se radi. Dotle će se trebati snalaziti, pa i tako da se na otocima obnavljaju stare mjesne gusterne i grade nove, ali usporedo se grade vodospreme i mreže za budući pravi vodovod.
Kad je riječ o vodi na otocima podsjetimo da je ove godine otok Ugljan doživio pravi procvat u opskrbi vodom. To se dogodilo nakon što su pušteni u rad crpna stanica “Borik” u Zadru i vodosprema “Starešin” na Ugljanu, a rekonstruirana je i vodosprema u Kalima. Sve te tri investicije su vrijedne oko 12,5 milijuna kuna. Ovih dana Vodovod radi i na povezivanju Kukljice na taj isti ugljanski vodovod. Naime, uskoro, početkom listopada počinju radovi na rekonstrukciji i dogradnji tjesnaca Mali Ždrelac, a time i mosta između Ugljana i Pašmana. Tada će se, među ostalim, prekinuti i biogradski vodovod koji mostom ide od Pašmana kojim se opskrbljuje Kukljica. Znači da će se Kukljica ubuduće napajati iz ugljanskoga vodovoda.

Projekt se crta već četiri godine!
U cijeloj priči o vodoopskrbi zadarskih otoka ima i jedan nevjerojatan podatak. Država je, naime, još prije tri godine osigurala milijun kuna za projektnu dokumentaciju budućih pravih vodovoda na otocima Silbi, Olibu i Premudi. Dakle, već četvrtu godinu projektanti pokušavaju nacrtati kako bi to trebalo izgledati, odrediti točne lokacije za vodospreme na tim otocima, ali ne uspijevaju iz malo je reći čudnoga razloga. Mještani ne daju svoje terene! Nevjerojatno, ali istinito. Na sva ta tri otoka tri godine već traže se pogodne lokacije za izgradnju objekata budućega vodovoda, a mjesni odbori su izgleda nemoćni. Održano je dosad više sastanaka na tu temu, zadnji u travnju, a vodio ga je gradonačelnik dr. Živko Kolega, pali su tada neki dogovori, ali do danas nisu ispoštovani. Projektanti su zbog toga što nisu dobili dopuštenje vlasnika terena već tri puta mijenjali tzv. hidraulički model budućih vodosprema, koje nije zbog konfiguracije terena na otocima ni lako ostvariti.
– To je sve žalosno, nude im se rješenja, i to naravno teren se vlasnicima plaća, a oni neće. S druge strane se žale na vodoopskrbu, kazao je ovih dana Darko Kasap, direktor Vodovoda, nositelja ovoga projekta, koji je ujedno i najavio da će se uskoro održati još jedan sastanak radi dogovora. No, postoje velike šanse da ovi otoci ni ne ostvare ovaj vrijedan projekt, jer će novac jednostavno propasti, usmjerit će se nekome drugome.
Jučer smo naknadno doznali da su mještani na Olibu ipak ustupili teren za izgradnju vodospreme.