Željeznica hitno mora nabaviti milijardu kuna

Novac koji će osigurati bankarskim kreditom potreban je za tekuće poslovanje i bez tog novca, kao niti bez novca za restrukturiranje, neće biti moguće investicije

Hrvatskim željeznicama za tekuću likvidnost nedostaje milijardu kuna u ovoj godini. Bez pokrića tog minusa, ali i osiguranja sredstava za zbrinjavanje viška radnika u ovoj godini, od željeznice je teško očekivati pokretanje ikakvog investicijskog ciklusa. Hrvatske željeznice, koje još djeluju kao Holding, apostrofirao je Radimir Čačić, ministar gospodarstva najavjujući kako će u listopadu zajedno sa Slavnom Linićem, ministrom financija predstaviti investicijske aktivnosti svih javnih poduzeća, odnosno što su od tih planova ostvarilili.  Ustvrdio je pritom kako je HŽ, kada je riječ o investicijama, najgore poduzeće.
Utrostručen minus
Iluzorno bi, međutim, bilo očekivati da HŽ u ovoj godini ostvari ikakav značajniji pomak kada je riječ o investicijama. Prvo polugodište ove godine željeznica je završila s minusom od 173,9 milijuna kuna, tri puta višim nego u istom razdoblju prošle godine. Uz takvo poslovanje, nemoguće je govoriti o investicijama. Dakle, prva prepreka investicijskom ciklusu HŽ-a je milijarda kuna potrebna za održavanje likvidnosti, a taj će se novac najvjerojatnije osigurati iz domaćih kreditnih izvora. U pregovore s bankama za osiguranje nužno potrebnog novca željeznici aktivno sudjeluju ministri financija i prometa s obzirom da će Vlada biti jamac željeznici za kreditno zaduženje. Prema našim saznanjima pregovori s bankama su u završnoj fazi pa bi željeznica uskoro mogla dobiti potrebna sredstva. Tek s rješavanjem tog “nultog problema” može se značajnije krenuti u provođenje plana restrukturiranja željeznice.
No, i za restrukturiranje je potreban novac. Do kraja godine sa željeznice treba otići 2.721 radnik, a poduzeće se pritišće da program smanjenja radnika što prije provede. Novca za zbrinjavanje radnika, međutim, nema. Prosječna bruto otpremnina na željeznici ne prelazi 160 tisuća kuna, pa je za zbrinjavanje radnika potrebno 400 do 420 milijuna kuna.
Restrukturiranje
Početkom srpnja, kada je projekt restrukturiranja predstavljen, rečeno je kako će se taj novac osigurati kreditnim aranžmanima s EBRD-om i Svjetskom bankom u sklopu financiranja dijela investicija. S tim se institucijama već duže vrijeme pregovara, ali je pitanje hoće li aranžmani biti sklopljeni do kraja godine. Tada ističe rok prve faze restrukturiranja HŽ-a u kojoj bi broj zaposlenih s nepunih 17,5 tisuća trebao pasti na nešto više od 14,7 tisuća radnika i u kojoj bi trebao nestati Holding kao krovno poduzeće. HŽ Cargo, kojeg u budućnosti čeka privatizacija ili pronalazak strateškog partnera te HŽ Putnički prijevoz, poslovat će samostalno. HŽ Vuča, već nestaje odnosno dijeli se na Putnički i Cargo prijevoz što također ne prolazi bez problema s obzirom da pola od generiranih milijardu kuna minusa proizlazi iz poslovanja Vuče. HŽ Infrastruktura, pak, od srpnja je izdvojena iz sustava. To izdvajanje trebalo je odavno napraviti s obzirom da upravitelj infrastrukture treba biti neovisan kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim operaterima. Nedostatak novca mogao bi biti ključan element za probijanje rokova iz plana restrukturiranja, kao što je ključan i za investicije. One su, pak, ciljane na X paneuropskom koridoru, te Vb koridoru koji vodi do Rijeke i financirat će se iz EU fondova. Dakle, na paneuropskim koridorima i njihovim odvojcima kao i u proteklim godinama. S dijelom tog posla se kasni, pa je primjerice početkom kolovoza otvoren natječaj pripreme projekta i projektne dokumentacije za nadogradnju i elektifikaciju pruge Vinkovci-Vukovar.