Ministar Erlić najavio da Hrvatska ima priliku generacije u novom EU-razdoblju

Deset godina nakon što smo ušli u EU, iskoristili smo svoju prvu punu financijsku perspektivu, i mislim da možemo biti ponosni na sve što je realizirano diljem Hrvatske, bez obzira na političke boje. Nema područja, općine, grada, županije gdje EU fondovi nisu mijenjali krajeve Hrvatske na bolje, gdje nisu materijalizirane EU politike.

Naš je BDP danas za 5 posto veći nego što bi bio da nema EU fondova, približili smo se prosjeku Europe, a tome EU fondovi i kohezijska politika i služe, rekao je Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i EU fondova na konferenciji EU fondovi Nove prilike, u Puli.

Kaže da smo danas puno iskusniji no smo bili prije 10 ili 15 godina, u tom pretpristupnom razdoblju smo se učili, jačali kapacitete, i sada krećemo u novo EU razdoblje u okviru kojeg nam je, kroz razne instrumente, na raspolaganju 25 milijardi eura.

– Ubrzavamo razvoj, smanjujemo jaz između nas i najrazvijenih, i sada nam ostaje sljedeće desetljeće da se još više ubrzamo i dostignemo standard najrazvijenijih zemalja Europe. Preko 70 posto svih javnih investicija realizira se iz europskih fondova što dovoljno govori koliko je to važno pogonsko gorivo za razvoj Hrvatske, jer javne investicije, javna ulaganja ono su što multiciplira dodanu vrijednost.

Kada govorimo u brojevima, kroz najveći kapitalni program Koherentnost i kohezija realizira se 8.300 projekata, točnije 7.000 ih se realiziralo, a oko 1.000 ih je u realizaciji. To je promijenilo imidž gradova, potaklo razvoj, istaknu je Erlić.

– Sada u novom EU razdoblju idemo korak dalje, s novih 25 milijardi eura imamo priliku generacije da iskoristimo ta sredstva, svatko u svojim lokalnim sredinama, za svoje planove i strategije na najbolji mogući način, kako najbolje odgovara lokalnom području.

Ulagat će se u zeleno i digitalno, i to je sad cijeli jedan ‘highlight’ ove nove financijske perspektive. Ne radi se samo o nekakvoj krilatici i priči, nego iza riječi uistinu stoje velika sredstva. Samo iz Kohezije preko 2 milijarde eura, iz NPOO-a još 2 milijarde eura.

To su dakle važne velike investicijske poluge za ulaganje u zelenu tranziciju u narednom razdoblju. Poseban dodatni iskorak koji smo u ovoj perspektivi napravili u odnosu na prošlu je fokusiranje prema teritorijima koji imaju veće razvojne potrebe.

Prepoznajemo gradove, do sada smo imali osam ITU gradova, sada ćemo imati 22 ITU grada, jačamo taj instrument s 350 na 670 milijuna eura.

Tu su posebna sredstva za potpomognuta i brdsko-planinska područja, plus još 140 milijuna eura za područje Jadranske Hrvatske gdje imamo poseban instrument industrijske tranzicije koji vidimo kao kičmu, okosnicu svih ostalih ulaganja jer su to ulaganja koja idu prema gospodarstvenicima, a oni su ti koji mogu od jednog eura napraviti dva, jer njihove inovacije potiču gospodarsku konkurentnost regionalnog gospodarstva.

Imamo i poseban instrument za otoke koji omogućava da otočna partnerstva odlučuju o prioritetima ulaganja, opisao je Erlić. Na konferenciji se uvodno obratio Filip Zoričić, gradonačelnik Pule, koji je istaknuo da Pula čini sve što može da iskoristi sva sredstva koja su na raspolaganju, te je među prvim gradovima u Hrvatskoj koji su donijeli strategiju urbanog područja.

Boris Miletić, župan Istarske županije, podsjetio je da Hrvatska, ne samo koristi, nego ipak i participira u plaćanju u EU-budžet.

– Nije da nam netko nešto poklanja, ali s obzirom da smo nedovoljno razvijeni, možemo više toga iskoristiti, istaknuo je Miletić. U nastavku je bilo riječi o programima Koherentnost i kohezija 2021.-2027., industrijskoj tranziciji regija, ITU mehanizmima, otocima, itd.