Zadar je u antici imao radionicu stakla

U Muzeju antičkog stakla jučer je predstavljena knjiga Rimsko staklo Hrvatske – Radionički reljefni žigovi autora dr. sc. Ive Fadića i dr. sc. Berisalava Štefanca. Time je službeno završeno XIX. međunarodno arheološko savjetovanje na temu »Život sa staklom od prapovijesti do srednjeg vijeka« koje se proteklih dana održavalo u Puli i Zadru.
Hrvatska više nije »crna rupa«
Knjiga Rimsko staklo Hrvatske – Radionički reljefni žigovi je objedinila preko 300 žigova na različitim tipovima staklenih dna, uključujući mnogo novih primjera koji još nisu bili objavljeni.
– Uz pomoć analize doznali smo da pojedini primjerci potječu baš s ovog prostora i tako potvrđuju postojanje lokalne radionice stakla za vrijeme antike u Zadru. To smo i prije istraživačkim metodama uspijeli potvrditi, a sad imamo i materijalni dokaz, rekao je dr. sc. Fadić.
Radi se o prvoj takvoj publikaciji u Hrvatskoj i to na engleskom i hrvatskom jeziku, zahvaljujući kojoj Hrvatska više nije »crna rupa« na tom području s gledišta europske i svjetske znanstvene javnosti.
Osim autora, knjigu su predstavile potpredsjednica Međunarodnog centra za istraživanje stakla, dr. sc. Irena Lazar iz Slovenije i dr. sc. Anamarija Kurilić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.
– Istraživanje žigova na staklenim posudama je jako važno jer nam daje naznake kako je ovo područje bilo povezano s drugim djelovima Carstva, kako su proizvođači bili povezani, što je bilo u tim posudama… Razne se stvari mogu iščitati iz žigova. Zato je dobro što ovaj Muzej brine da kroz publikacije objedinjuje materijal, a one mogu poslužiti i za daljnja istraživanja, rekla je dr. sc. Lazar.
Dvojezična publikacija
Dr.sc. Kurilić je istaknula da ovo može biti poticaj za projekte istraživanje antičkog stakla na čelu sa zadarskim Muzejom.
– S ovakvim dvojezičnim publikacijama pokazujemo svijetu što mi ovdje radimo i kako bogato nasljeđe imamo, zaključila je dr. sc. Kurilić.
Dr. sc. Fadić je zahvalio svim Zadranima koji su došli na predstavljanje knjige te sudionicima kongresa, a posebno nositeljici kongresa, mr.sc. Kristini Džin.