Uvodi li hrvatska univerzalni dječji doplatak? “To bi nam bio sljedeći korak”

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić potvrdila je u srijedu u Hrvatskom saboru kako je uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, onoga koje bi imalo svako dijete, „sigurno sljedeći korak“.

Ovo je samo jedan korak, cilj nam je unaprjeđivanje sustava, to je sigurno slijedeći korak, odgovorila je Josić HDZ-ovu Tomislavu Okroši koji je pitao planira li se u budućnosti doplatkom obuhvatiti svu djecu?

Državna tajnica je to rekla u raspravi o izmjenama Zakona o doplatku za djecu kojim bi se u idućoj godini, u odnosu na prošlu, udvostručio broj korisnika tog doplatka i broj obuhvaćene djece i bio bi 271.000 korisnika, odnosno 511.000 djece.

HDZ-ovi zastupnici redom hvale te zakonske izmjene, tvrde da one podržavaju demografske mjere i pronatalitetnu politiku, oporbeni poručuju da neće biti protiv izmjena, ali da se moglo bolje, te da su nove Vladine mjere usko povezane sa skorim izborima.

Izostale su dugoročno održive demografske mjere, kaže Davorko Vidović (SD) i dodaje da se ni nakon povećanja broja korisnika i obuhvaćene djece, nećemo približiti brojci iz 2001., kada je dječji doplatak primalo 630 tisuća djece.

To se ne može dogoditi i jer djece, naprosto, više nema, kazao je.

Često doplatak služi podmirenju osnovnih životnih troškova

Sabina Glasovac (SDP) podsjeća da je smisao dječjeg doplatka potpora uzdržavanju i odgoju djece, no da u velikom broju slučajeva on služi za podmirene osnovnih životnih troškova.

Treba razmišljati da dječji doplatak prestane biti socijalna kategorija, da postane pravo djeteta, kazala je, ističući kako nije logično da je pronatalitetni dodatak samo za 3. i 4. dijete, ne i za svako slijedeće.

Treće i četvrto dijete se, na žalost, kod nas ne rađa, dodaje Davor Dretar (DP) i također, primjećuje kako se u zakonu ne spominju obitelji s petero, šestero i više djece.

Na uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka kojeg bi do 18. godine primalo svako dijete koje je rođeno i živi u Hrvatskoj, poziva Damir Bajs (Fokus). Na osnovi iskustava Njemačke, Mađarske treba uvesti takav doplatak, a koliki bi bio ovisilo bi o financijskoj moći države.

Predviđeni iznosi dječjeg doplatka ne zadovoljavaju Karolinu Vidović Krišto (OiP). Obitelj s troje djece, koja zarađuje 880 eura, dobit će 165 eura doplatka, 55 po djetetu, u Poljskoj svako dijete ima pravo na 115 eura, u Njemačkoj do 250 eura do 18. godine, kazala je.

“Tresla se brda, rodio se miš”

„Tresla se brda, rodio se miš“, tim je riječima zakon opisao Marin Miletić (Most), zamjerajući Vladi što je propustila priliku da napraviti dubinske promjene i odlučila se za kozmetičke.

Ističe i Mostov prijedlog po kojem bi se dječji doplatak povećavao s brojem djece, za prvo bi iznosio 100 eura, za drugo 120, treće 150, za četvrto 180 eura. Naš pristup je jednostavniji i socijalno prihvatljiviji, on je strateški pristup demografskoj revitalizaciji države, kaže Miletić.

Možemo! predlaže da se dječji doplatak na godišnjoj razini usklađuje s troškovima života, a što sada nije slučaj. Predlažemo i da se, kod utvrđivanja cenzusa, troškovi stanovanja oduzmu od ukupnog dohotka obitelji, kaže Jelena Miloš.

Izmjene Zakona o doplatku za djecu stupit će na snagu 1. ožujka 2024., njima će se dohodovni cenzus povećati sa 70 na 140 posto proračunske osnovice, a umjesto tri, bit će pet cenzusnih grupa. Izmjenama će se povećati svota doplatka za djecu, od 30 do 60 eura, a pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura.