"Uvjeren sam da će Švedska i Finska brzo se dogovoriti s Turskom i u sljedećoj godini ući u NATO"

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u intervjuu za dpa u ponedjeljak kako očekuje da će se Švedska i Finska službeno pridružiti NATO-u u 2023.

Stoltenberg nije mogao reći kada će se to točno dogoditi. Međutim, istaknuo je kako je “apsolutno uvjeren da će proces ratifikacije biti okončan na vrijeme”.

Stoltenberg je time jasno dao do znanja kako ne očekuje da će Turska još dugo blokirati proces prijema Finske i Švedske u NATO. Najistočnija članica obrambenog saveza još nije ratificirala tzv. pristupne protokole kako bi otvorila put Finskoj i Švedskoj za ulazak u NATO.

Tursko vodstvo svoj stav opravdava navodnom potporom dviju država “terorističkim organizacijama”, misleći pritom na zabranjenu Radničku partiju Kurdistana (PKK).

Međutim, prema nekim spekulacijama ulogu u turskom blokiranju imaju i odluke pojedinih zemalja NATO-a koje su obustavile prodaju oružja Ankari.

Primjerice, Sjedinjene Države isključile su Tursku iz svog programa proizvodnje borbenih zrakoplova F-35 nakon što je vlada u Ankari od Rusije kupila proturaketne sustave S-400, unatoč protivljenju partnera iz NATO-a zbog sigurnosnih razloga.

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Do kraja lipnja izgledalo je da je spor oko navodne podrške Švedske i Finske “terorističkim organizacijama” riješen.

Međutim, Turska sada poručuje da sporazumi sklopljeni u to vrijeme još nisu ispunjeni, a da ih posebno ne provodi Švedska.

Ankara između ostalog traži izručenje navodnih terorista.

Prošloga tjedna je turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Cavusoglu rekao na konferenciji za medije sa svojim švedskim kolegom Tobiasom Billströmom da “nisu još ni na pola puta” u provedbi sporazuma.

Kritizirao je, između ostalog, činjenicu da je švedski Vrhovni sud nedavno zaustavio izručenje novinara Bülenta Kenesa koje je tražila Turska.

Upitan ne bi li bilo bolje imati mogućnost suspenzije glasačkih prava zemljama poput Turske, Stoltenberg je rekao da nema razloga za spekulacije o tome kakav bi bio pristup da se danas pregovara o osnivačkom ugovoru NATO-a.

Napomenuo je da postoje i razlike u mišljenjima između saveznika o pitanjima poput demokracije i vladavine prava, dodajući da je NATO važan forum za saveznike da izraze svoje zabrinutosti.