U pet godina, pet osoba nestalo bez traga

– Na području PU zadarske, oko 50 posto svih nestanaka otpada na tinejdžere, 25 posto na osobe starije životne dobi, a u preostalih 25 posto ubrajaju se svi ostali. U posljednjih pet godina na zadarskom području prijavljen je nestanak ukupno 184 osobe od kojih je 106 maloljetnih osoba, a 12 djece. Većina je pronađena, iako je 27 potraga okončano smrtnim ishodom, a pet osoba ni do danas nije pronađeno
U posljednjih pet godina Policijska uprava zadarska zaprimila je dojavu o nestanku 184 osobe, a od tog ukupnog broja, 179 potraga urodilo je konkretnim rezultatima.
U 152 slučaja nestanak je razriješen sa sretnim završetkom. Osobe su pronađene žive ili su se same vratile kući, dok ih je, nažalost, 27 zaključeno sa smrtnih ishodom, a za još pet osoba se traga.
Procedura traganja za nestalim osobama individualizirana je i ovisi o okolnostima u kojima je pojedina osoba nestala, a u potrazi sudjeluje tim ljudi iz različitih službi. Upravo zahvaljujući tako objedinjenom radu, potrage na području PU zadarske uglavnom imaju sretan ishod.
Posljednji slučaj nestanka zadarska je policija zaprimila krajem prošlog tjedna, a riječ je o 80-godišnjem biciklistu Ivi Kotlaru. O njegovom nestanku policiju je obavijestila obitelj. Budući da se odmah na početku sumnjalo kako je 80-godišnjak u depresivnom stanju zbog nedavnog gubitka brata i dugogodišnjeg prijatelja, policija je odmah pokrenula intenzivnu potragu u koju su se uključile i Interventne postrojbe PU zadarske te 14 članova zadarske stanice GSS-a potpomognutih helikopterima Hrvatske vojske. Potraga je dala konkretne rezultate 36 sati kasnije, ali nažalost, za Kotlara je bilo prekasno. On je, naime, svoj život okončao suicidom u napuštenoj vatrenici nedaleko od crkvice Sv. Frane, podno Tulovih greda na Velebitu. Samo dva tjedna ranije prijavljen je nestanak 54-godišnjeg Ante Rodića iz Suhovara. No, on se sam, šest dana potom vratio kući.
Svaki je slučaj različit, a postupak gotovo identičan
Inače, potragu za nestalom osobom raspisuje posebna služba u Odjelu krim-policije koja obavještava cijeli operativni tim, vodi evidenciju i prati razvoj potrage te na koncu, kada do toga dođe, zaključuje slučaj.
Razgovarali smo s Nediljkom Mikulićem, policijskim djelatnikom iz službe za potrage u Odjelu krim-policije koji se, osim nestalim osobama, bavi i potragom za “licima s tjeralica”.
– Kada je u pitanju nestala osoba postupa se odmah po dojavi. Način na koji se traga za nestalim uvijek je isti, a opet različit, ovisno o okolnostima u kojima je osoba nestala i o mjestu nestanka – pojasnio je Mikulić. Prema njegovim riječima, svaka potraga počinje razgovorom s obitelji, najbližim prijateljima i susjedima kako bi se prikupilo što više podataka o osobi koju se traži i mogućim razlozima njenog nestanka. Potom se detaljno pregledava mjesto na kojem je osoba posljednji put viđena i mjesto stanovanja, a zatim se traga na mjestima na kojima je nestala osoba imala običaj zalaziti, pokušava se otkriti koje je vrijednosti cijenila, koje je ljude i mjesta voljela. Policija provjerava sve dobivene informacije i na osnovu njih raspoređuje sudionike potrage na terenu, a po potrebi u potragu uključuje Gorsku službu spašavanja, zračnu podršku, ronioce i slično.
– Najbitnije je kod svakog nestanka na početku istrage skupiti što više podataka o nestaloj osobi i mogućim motivima nestanka. Ako se utvrdi da je riječ o nestanku pod sumnjivim okolnostima, planira se nešto više – rekao je Mikulić, ali detalje takve potrage nije htio otkriti.
“Izgubljeni” se većinom sami vrate kući
Većinom se “izgubljeni” nakon nekog vremena sami vrate kući, a kako doznajemo od Nediljka Mikulića, kao najčešće razloge nestanka, policija u službenim statistikama navodi bijeg od obitelji, nesretne ljubavi, financijske dugove, amneziju ili neko duševno oboljenje.
– Od ukupnog broja nestalih osoba oko 50 posto otpada na tinejdžere. Tako je u posljednjih pet godina na zadarskom području prijavljen nestanak 106 maloljetnih osoba, od kojih 12 djece. Najviše takvih nestanaka se bilježi u ljetnom razdoblju. Krajem školske godine obično su razlozi neopravdani školski sati i loš školski uspjeh, a nerijetko je to i avanturizam, skretanje pažnje na sebe ili asocijalno ponašanje i sklonost skitnji koja se kao najčešći razlog evidentira kod djece koja bježe iz odgojnih ustanova. Kad su, pak, u pitanju djeca, ona se najčešće gube na samo nekoliko sati i to u trgovačkim centrima i slično. Rijetko odu kod prijatelja i tamo prespavaju sklanjajući se pred nekim problem u obitelji – pojasnio je Mikulić.
– Oko 25 posto nestalih osoba otpada na one starije životne dobi, odnosno iznad 60 godina starosti. Kod te skupine najčešći razlog nestanka je bolest. U preostalih 25 posto potraga spadaju svi drugi nestanci. Ljeti ih je daleko više, a dijelom i zbog boravka stranaca na našem području koji najčešće nestaju na moru – zaključio je Mikulić.
Najstarija potraga još iz 1986. godine
Međutim, razlozi zbog kojih je netko nestao nerijetko ostaju obavijeni velom tajne pa njihove obitelji godinama ne znaju ni je li nestali živ ili mrtav. Za nestalima se traga dok ih ne pronađu žive ili mrtve, a prema Zakonu, najdulje 50 godina.
Najstarija potraga u PU zadarskoj pokrenuta je još 1986. godine, a otada pa do danas, ukupno se 30 osoba vodi nestalima. Riječ je o zadarskom pomorcu Klaudiju Begonji koji je posljednji put viđen u proljeće 1986. godine, nakon što se s broda koji je pristao u grčku luku Solun, uputio u razgledavanje. Otada mu se, unatoč angažiranosti Interpola, gubi svaki trag.
Među nestalima i dalje se vodi Nediljko Lenkić iz Bibinja, za kojeg se pretpostavlja kako je još 1997. godine stradao u havariji ribarskog broda na kojem je bio sa sumještaninom Nevenom Režanom. Režanovo tijelo pronađeno je nekoliko dana nakon nesreće, brod je izvučen iz mora mjesec kasnije, no Lenkićevo tijelo nikada nije nađeno.
Još od 13. listopada 1998. godine kada su njegov nestanak policiji prijavili majka i brat, traži se i Željko Dragičević, rođen 1953. godine. Nestao je netragom iz obiteljskog stana u Ulici Borelli, a navodno je bio sklon odlascima i neurednom životu. Dvije godine kasnije, nestala je i do danas, nije pronađena Anica Penjalov, tada 72-godišnjakinja koja je bolovala od skleroze. Svoju je obiteljsku kuću u Banju na otoku Pašmanu napustila još 23. listopada 2000. godine.
Od 24. rujna 2004. godine traži se Ivan Jeličić iz Biograda rođen 1925. godine. Bolovao je od skleroze, a nestanak je prijavila njegova supruga. Iz duševne bolnice na otoku Ugljanu 13. ožujka 2007. godine nestao je tada 54-godišnji Berislav Šabić, a posljednji neriješeni slučaj nestanka onaj je od 16. svibnja 2008. kada je iz obiteljske kuće u Rašteviću netragom nestao 22-godišnji Frane Čirjak.
Iako se trenutačno na području Republike Hrvatske traga za gotovo 200 osoba, na MUP-ovoj Internet stranici na kojoj su objavljene fotografije nestalih osoba samo ih je 64. Razlog tome je najčešće što obitelji ne žele da im se zna za njihove probleme, a to onda ujedno otežava i potragu. Slično je i s ulogom medija.
 

 U PU ZADARSKOJ 155 TJERALICA

Na području PU zadarske trenutačno je raspisano 155 tjeralica koje osim počinitelja nekog kaznenog djela, osoba koje izbjegavaju zatvorsku kaznu, neodazivaju se na sudska ročišta i slično, obuhvaća i one koji su počinili ratne zločine. Od tog ukupnog broja, tri četvrtine ih je međunarodno priznatih, ali to ne znači da će se osobe i isporučiti Hrvatskoj. Tako primjerice, susjedna BiH isporučuje samo one osobe koje nemaju državljanstvo BiH. Isti slučaj je i sa Srbijom. No, nažalost, slično je i s Australijom što se pokazalo u slučaju ratnog zločinca Kapetana Dragana. Zadranima je isporuka zločinaca iz te zemlje zanimljiva i zbog slučaja koji je prošli tjedan okončan na Županijskom sudu u Zadru, a riječ je o ubojstvu policajca Jurice Čuline. Naime, prema posljednjim informacijama njegov ubojica Milorad Dobre koji je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 14 godina, posljednjih nekoliko godina boravi upravu na području Australije.