U nadolazećoj sezoni profitirat će kamping turizam

Kampiranje je danas u Republici Hrvatskoj popularnije i luksuznije nego ikada. Kamping je odavno postao životni stil te zauzima značajno mjesto u hrvatskom turizmu. Hrvatski kampovi sve su kvalitetniji i imaju sve bolju turističku ponudu. Najpoznatiji produkt razvoja kamping industrije je glamping, tj. kampiranje u luksuzno opremljenim objektima i razvoj malih boutique kampova, u kojima posjetitelji mogu uživati u svim blagodatima kampinga bez velikih gužvi. Zbog toga što kamping turizam, u odnosu na hotelski i privatni smještaj ima najmanji negativni utjecaj na okoliš i zbog činjenice da sve više turista želi boraviti u prirodi, dolazi do porasta korisnika kamping usluga.
Na nedavno održanoj sjednici Skupštine Turističke zajednice Zadarske županije rečeno je kako je prošle godine u kampovima diljem županije ostvareno 52 posto prometa u odnosu na 2019. godinu.
Iako kamping industrija u Hrvatskoj ima velikih potencijala za razvoj, pandemija koronavirusa skrenula je pozornost na osiguranje epidemioloških standarda i zaštitu zdravlja korisnika usluga kampiranja. Blizina emitivnih tržišta uvijek je bila najjača strana kamping turizma u Hrvatskoj. No, u današnjem »novom normalnom« to ne vrijedi puno. Iako kamperi većinom borave ili u vlastitim mobilnim kućicama ili u autodomovima, na odvojenim parcelama, najveći zadatak za pružatelje usluga kampiranja je osiguranje sanitarnih standarda u objektima zajedničke namjene, kao što su sanitarni čvorovi ili zajednički prostori za objedovanje. Još jedan problem predstavljaju i epidemiološka ograničenja u emitivnim zemljama i otvaranje granica, jer je industrija kamping turizma većinom orijentirana na inozemne turiste. Domaći turisti, pak preferiraju boravak u hotelima ili privatnom smještaju.

Izazovi poslovanja u pandemiji
Iako su prošle godine, po svim statističkim procjenama kampovi bili u vrhu poslovanja, ni njih nisu zaobišli problemi s pandemijiom.
Slovenska je Vlada nedavno donijela novi paket mjera zaštite od zaraze koronavirusom. Državljanima Slovenije tako je, po novim mjerama, najmanje do 12. travnja, zabranjen ulazak u zemlje koje su na crvenoj list po riziku zaraze koronavirusom. Trenutno je i Hrvatska u toj kategoriji. S obzirom da je prijašnjih sezona mnogo slovenskih turista tijekom predsezone kampiralo duž obale, to je još jedan udarac na ionako već oslabljenu kamping industriju u Hrvatskoj. Mjera je donesena pred uskrsne blagdane kada slovenski državljani tradicionalno posjećuju obitelji i rodbinu u regiji.
O načinu poslovanja i problemima koje je sa sobom donijela pandemija koronavirusa razgovarali smo s Andreasom Stošićem, iz malog obiteljskog kampa i hostela Odmoree u Ražancu.
– Prošle smo sezone, u odnosu na 2019. godinu ostvarili oko 50 posto manje prihoda. Nadamo se da će ove godine organizacija epidemioloških mjera i smjernica na županijskoj razini biti bolja i da ćemo imati više posla nego prošle godine, jer nam upiti polako pristižu. Zasad nam se situacija s upitima čini bolja nego prošle godine. Mi smo mali obiteljski kamp s 11 kamping parcela, tako da se bez većih problema možemo prilagoditi svim epidemiološkim mjerama. Imamo dovoljno prostora da svim posjetiteljima osiguramo predviđeni sigurnosni razmak od 1,5 metara između smještajnih jedinica na svakoj parceli, u svim pratećim objektima i sadržajima u kampu. Pripremili smo se za ovu sezonu i poštivanje svih preporuka koje je donijela Vlada Republike Hrvatske. Držim da smo mi u kamping industriji općenito u boljoj poziciji od velikih hotela i privatnih iznajmljivača, naročito onih koji nude apartmanski smještaj u kućama s više stambenih jedinica, ističe Stošić.

Najsigurnija varijanta odmora
Odmor u kampovima se, uz boravak u kućama na osami i nautički turizam, zbog lakšeg održavanja socijalne distance, boravka u prirodi i manjeg protoka ljudi, čini kao najsigurnija opcija za nadolazeću turističku sezonu. Na početku sezone najvjerojatnije će profitirati manji, obiteljski kampovi s fleksibilnijim načinom poslovanja, koji primaju manji broj gostiju i imaju prostora brzo se prilagoditi promjenama u epidemiološkoj situaciji. Veliki kamping objekti, s druge strane, potpuno ovise o otvaranju granica, jer su njihovi troškovi poslovanja mnogostruko veći i ne isplati im se otvarati objekte ako ne mogu popuniti dostatan broj kamping parcela da bi poslovali s profitom. Ukoliko epidemiološka situacija bude zahtijevala zatvaranje granica i strože kontrole prilikom povratka turista u svoje domove, kamping industrija će biti u velikim problemima jer su gotovo svi korisnici njihovih usluga inozemni turisti željni boravka u prirodi.