“Turistički konj” nedovoljan za izvući hrvatska “gospodarska kola” iz kaljuže

Potrošnja građana pala je u travnju sedam posto. Nakon konstatacije o padu društvenog bruto proizvoda od 1,3 posto u prvom tromjesečju i produbljivanja krize u zemlji, ali s manjom katastrofom od očekivane, sada smo svi uvjereni u veću katastrofu u drugom kvartalu.
Razlog manjeg pada u prvom kvartalu ispao je – rast potrošnje (nominalno oko četiri realno oko 0,5 posto). Kada su statistike izbacile pad od preko sedam posto u travnju, većina je kliknula da nas čeka pad od preko dva, neki i tri posto.
Podaci potonuća
 Osobna potrošnja čini znatan udjel u kretanju BDP-a u Hrvatskoj što vam je jasno kad nam trgovina čini najveći udjel u prihodima i u zemlji i lokalno u Zadarskoj županiji. Industrijska proizvodnja prema zadnjim pokazateljima pada preko devet posto, graditeljstvo se već izgubilo u 13 uzastopnih kvartala pada pa ga je teško i mjeriti, lokalno gledano znamo i da nam promet (čitaj Tankerska plovidba) plovi morem problema… Bankarsko poslovanje koje jedino ne pati, odnosno uvećava prihode, da sad ne govorimo što građani i gospodarstvo o tome misle, ne može nas izvući od muka.
Turizam kao jedina utjeha
Što nam ostaje, u Zadarskoj županiji posebno? Samo turizam i eventualno ono što on potegne uz sebe prema gore ili prema naprijed. Pa ima li kakve nade?
Ima, male, ali tinjajuće!
Iako su svi očekivali da će turizam u pet mjeseci ostvariti pozitivne učinke oni su nadmašili sva očekivanja. Za sad govorimo samo o fizičkim pokazateljima, ne i onim financijskim, ali zašto ne kazati da fizički pokazatelji, dakle broj turista i broj ostvarenih noćenja neminovno imaju ključni učinak i na financijske pokazatelje.
 Prema prvim podacima sustava turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu je od siječnja do svibnja 2012. godine u odnosu na siječanj-svibanj 2011. godine ostvareni promet povećan za devet posto u broju turista (dolazaka) i čak 13 posto u broju ostvarenih noćenja!
Takav se rezultat mora preliti na financijske učinke. Dobri poznavatelji ekonomskih kretanja odmah će upitati – a zašto se onda takav turizam nije već pokazao na osobnoj potrošnji u travnju? Naime, ako je turista pristiglo toliko, a oni ipak troše, a sam turizam makar sezonski uzeo je na plaću dio novih radnika, koji će također trošiti, zašto je opća potrošnja pala više od sedam posto?
Nada je u rasporedu. Imali smo, naime, dobar turistički prolaz i sa prva četiri mjeseca jer je gostiju bilo tri posto, a noćenja dva posto više u prva četiri mjeseca. No tada se radilo i o malom rastu i o malim brojevima. Premalim da bi popravili kretanja. Do erupcije je, dakle, došlo u svibnju.
Nevjerojatni svibanj
U svibnju je na Jadran i u Zagreb pristiglo 881.726 turista ili sedamnaest (17) posto više! Ostvarili su čak 3.414.883 noćenja ili 24 posto više nego lani u svibnju!
Stranih je turista bilo 760.472 ili 21 posto više, dok su domaći pogođeni krizom, ali za tri posto na 121.254. Stranicu su ostvarili preko tri milijuna noćenja ili 27 posto više, domaći oko 330.000 ili četiri posto manje.
Ako statistika može promašiti, ovaj pokazatelj nikako ne bi smjela jer porast nekog agregata za četvrtinu neminovno se mora odraziti na cjelinu pokazatelja. Mislimo da to mora dati svoj iskaz i u BDP-u.
U Zadarskoj županiji ostvareno je 78.906 dolazaka, što je 19% više te 316.642 noćenja, što je 29% više.
 Dakle, i zadarski je svibanj bio najbolji ikad.
Rast se bilježi s gotovo svih tržišta, a ne možemo ne istaknuti Njemačku sa 64 posto više turista i 65 posto više noćenja. Nijemci inače čine oko trećinu stranih gostiju u Hrvatskoj i u Zadarskoj su županiji najvjerniji, a činjenica da Njemačka nema probleme s krizom, štoviše da su plaće kod njih nakon duljeg vremena povećane u svim sektorima otvorit će ventil dodatnoj potrošnji.
— cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista