»Tkon – Škatula besid u škafetinu«- ostavština za mlade generacije

Biogradska spisateljica Radica Rada Vrančić, u biogradskoj Gradskoj knjižnici predstavila je ovih dana svoju novu knjigu.
Riječ je o sedamnaestoj po redu knjizi ove autorice, a uz brojne priče i pjesme nastale proteklih godina, ovom je prigodom predstavila rječnik tkonskog zavičajnog govora pod nazivom »Tkon – Škatula besid u škafetinu«.

Bogatstvo tkonskog otočnog govora
Okupljenima na promociji ove knjige u Gradskoj knjižnici, autoricu Radicu Radu Vrančić predstavila je ravnateljica knjižnice Tihana Jurišić.
– U povodu Mjeseca hrvatske knjige, čiji su moto ove godine domaći autori, prilika je da ovu knjigu naše Radice predstavimo upravo sada, kazala je Jurišić dodajući kako bi se o stvaralačkom radu moglo puno govoriti, analizirati ga i komentirati, no neupitno je da je kroz svoj rad Vrančić dala značajan doprinos pisanoj riječi svoga mjesta i grada Biograda. O Tkonu, rodnom mjestu autorice Rade Vrančić s povijesnog aspekta nešto više kazao je Draženko Samardžić, ravnatelj biogradskog Zavičajnog muzeja spomenuvši bogatu prošlost i njezinu ostavštinu te istaknuvši vrijednost očuvanja dijalekta koji svemu tomu daje jednu posebnu dimenziju.
I doista, ovaj tkonski »škafetin« pravo je malo bogatstvo tkonskog otočnog govora te bi bila prava šteta ne sačuvati ga i tako otrgnuti od zaborava. Naglasila je to i Danica Dominis prof. psihologije koja se ukratko osvrnula na ovu knjigu.
– Ona svoj zavičajni govor doslovno otima od zaborava i s puno ljubavi ga prenosi mladima, kazala je Dominis dodajući kako ovo nije knjiga koju ćete pročitati u dahu, nju ćete svako malo izvlačiti iz škafetina kako biste saznali značenje neke riječi ili izraza, kao i kontekst u kojem se to značenje uvriježilo i koristilo puku.
A među brojnim riječima možda je zanimljivo da je primjerice u rječniku navedeno čak 140 pojmova ili izraza koji se odnose na težačko-ribarski brod gajetu. A tu su i brojne druge riječi i izrazi, od kojih neki prepoznatljivi, a drugi manje poznati, kao primjerice: škafetin, reoplan, agač, saluc, šmedljiv, bruškin, konča, kogula, matrak … koje valja potražiti u ovom kunskom rječniku i naučiti.

Kviz zavičajnog govora
Djevojke Sara i Tonina otpjevale su tijekom promocije ove knjige nekoliko pjesama, ali i provele mali kviz zavičajnog govora gdje posjetitelji baš i nisu pokazali zavidno znanje. No, ove mlade djevojke svakodnevno ga koriste, a to je pretpostavka da će ga prenositi i drugima, kao što su ga i one baštinile od svojih djedova i baka.
To bi bio posve postignut cilj, zaključuje autorica Vrančić dodajući kako je knjiga nastajala godinama.
Prikupljalo se to godinama, pamtilo, zapisivalo, propitivalo, što dakako nikako nije, i ne može biti sve. Zato, kako je to simpatično kazala i autorica na promociji svoje knjige ona je započela, a mladi neka nastave.
Ne sumnjamo da će se to i dogoditi budući da Rada Vrančić uz sve stigne i raditi s mladima na koje prenosi ljubav ne samo prema narječju već i njegovoj primjeni kroz priče, običaje, skečeve. A dok je takvih zaljubljenika i entuzijasta, ljepota dijalekta težaka s škoja živjeti će i dalje se prenositi generacijama. (J.F.)