»Svjetlo upaljeno u srcu Frane Asiškoga i danas osvjetljuje put mnogima«

Katolička crkva, a poglavito franjevački redovi u nedjelju, 4. listopada, se spominju i slave blagdan svetog Frane (Franje) Asiškog, pravim imenom Giovanni Francesco Bernardone, u vjerničkom puku omiljenog, siromašnog sveca koji je 1182. godine rođen u talijanskom Asizu. Sv. Frane je utemeljio franjevce i svojom jednostavnošću i poniznošću ostao trajno nadahnuće generacijama do današnjeg dana.
– Svjetlo koje je Gospodin prije više od osam stoljeća zapalio u srcu Frane Asiškoga i danas osvjetljuje put mnogima, koji u njegovoj osobi i životu nalaze nadahnuće i putokaz. Zadarski franjevci žele da to svjetlo trajno obasjava i vaša srca, poručio je fra Ante Kekez, gvardijan Samostana sv. Frane u kojem je već od početka sjedište franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri čiji provincijal je fra Andrija Bilokapić.

Neizbrisiv trag hrvatske povijesti
Katolička crkva slavi jednog od najznačajnijih, a vjerojatno i najpopularnijeg kršćanskog sveca, čiji su sljedbenici (franjevci, klarise, trećoreci, konventualci, kapucini, franjevke) ostavili veličanstven, neizbrisiv trag i u hrvatskoj povijesti.
– Frane nije želio ništa drugo osim živjeti evanđelje. ‘Asiški siromašak’, koji je cijelim životom svjedočio potpunu predanost Bogu i ljudima, sasvim sigurno je jedna od najsnažnijih i najautentičnijih kršćanskih osobnosti. Franu Asiškog svetim je već 1228., dvije godine nakon smrti, proglasio papa Grgur IX., kazao je fra Ante kojeg Zadrani pamte kao dugogodišnjeg župnika u crkvi Presvetog srca Isusovog na Voštarnici.
Fra Ante je četiri godine službovao u Samostanu sv. Križa na Krapnju – Brodarici kod Šibenika, pet godina u Franjevačkom samostanu i crkvi sv. Frane na Poljudu, popularnom mjestu za vjenčanje navijača i simpatizera Hajduka, a od 2012. bio sedam godina upravitelj preko 600 godina starog Franjevačkog samostana sv. Duje u Kraju na otoku Pašmanu.
– Sv. Frane je živio hvalospjev divljenja, zahvalnosti, jer je živio živi odnos s Presvetom Trojicom, kazao je zadarski gvardijan rođen u Hrvacama kod Sinja.
Zadarski Samostan sv. Frane prvi je franjevački samostan u Hrvatskoj osnovan za života sv. Franje, oko 1221. godine i najstariji je franjevački samostan izvan Italije. Crkva sv. Frane posvećena je 1282. godine.

Fra Antin vrta
– Prema predaji, na putu prema Svetoj zemlji, oko 1212. godine sv. Franjo Asiški zbog protivnih vjetrova zaustavio se u Zadru, u hospiciju sv. Antuna Opata iz kojega je nastao taj samostan u kojem se stoljećima odvija bogati sakramentalni, duhovni i karitativni život i omiljeno je odredište u pohodu brojnih vjernika iz Zadarske nadbiskupije, istaknuo je gvardijan koji na jugoistočnoj strani samostana brine o prostranom vrtu kojeg zovu »fra Antin vrta«.
Samostan je kroz svoju bogatu višestoljetnu prošlost bio žarište duhovnog života u Zadru, a u njemu je djelovalo i Visoko franjevačko učilište, temeljit je fra Ante koji je u povodu 25 godina svećeničkog života (zaređen 10. lipnja 1990.) izdao svoju sedmu po redu knjigu pod nazivom Duhovne misli sv. Ivana Pavla II.
– U doba renesanse crkva doživljava značajne promjene vezane uz radove majstora Jurja M. Dalmatinca koji je sa suradnicima 1444. godine započeo s uređenjem triju kapela u dnu svetišta, naknadno preinačenih u kor redovnika. Majstor Nikola Firentinac potom je 1480. godine uredio bočnu renesansnu kapelu, kazao nam je fra Ante.
U 18. stoljeću crkvi je ponovno izmijenjen izgled ugradnjom novih baroknih prozora umjesto izvornih gotičkih koji su ponovno obnovljeni 1973. godine.
– Od crkvenih je oltara posebno vrijedan oltar sv. Frane s oltarnom palom koju je izradio Jacobus Palma (Palma Mlađi). Iza glavnog oltara crkve posvećenog Gospi od Karmela iz 1672. godine nalazi se nekadašnje svetište i u njemu drvena korska sjedala bogato ukrašena rezbarijama u stilu cvjetne gotike iz 1394. godine, rad Giacoma da Borga Sansepolcra, navodi naš sugovornik.

Zadarski mir
Samostanski kompleks s umjetničkim inventarom je kulturno-povijesni spomenik prve kategorije, a kroz svoju bogatu višestoljetnu prošlost bio je središte duhovnosti u Zadru, a u njemu je djelovalo i Visoko franjevačko učilište.
– Sakristija, koja se nastavlja na kor, važna je za hrvatsku povijest jer je u njoj 18. veljače 1358. godine sklopljen Zadarski mir između Mletačke Republike i hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim su se Mlečani odrekli svojih pretenzija na Dalmaciju, naglasio je fra Ante.
U crkvenoj riznici do sakristije, nalazi se umjetnička zbirka crkve s velikim brojem eksponata od kojih je najvrijednije veliko slikano romaničko raspelo iz 12. stoljeća, slika Umrlog Krista, djelo Jakopa da Ponte Bassano, veliko renesansno raspelo iz 15. stoljeća, staro liturgijsko posuđe, dragocjeni iluminirani koralni kodeksi, isprave, inkunabule i dr. Slikani Ugljanski poliptih iz 15. stoljeća najviše je umjetničke vrijednosti i pripisuje se domaćem slikaru Dujmu Vuškoviću.
– Knjižnica je jedna od poznatijih samostanskih knjižnica na našem tlu. Od 1989. je u samostanu smješten Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Biskupskoj konferenciji, zaključio je fra Ante Kekez.
 

Na Trgu sv. Frane kip sveca u brodu

Zahvaljujući bespovratnim sredstvima EU-a u potpunosti će se obnoviti Trg sv. Frane te će se s obnovom nekadašnje crkve i Samostana sv. Nikole, gdje će se smjestiti Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, dobiti uređena reprezentativna cjelina u tom dijelu zadarskog Poluotoka.
– Na trgu će se postaviti kip sv. Frane, ali ne kako ga poznamo u većini crkava. Naime, kako je sv. Frane Asiški oko 1212. godine na brodu plovio prema Svetoj zemlji, te se zbog nepovoljnih vjetrova zaustavio u Zadru, tako će sv. Frane biti u brodu u uzburkanom moru. Projekt je povjeren Iliji Skočibušiću, 40 -godišnjem akademskom kiparu iz Tomislavgrada iza kojeg je niz monumentalnih radova koji krase javne površine, kazao je fra Ante Kekez.
 

Trodnevnica i blagdanske mise

Trodnevnica uoči svetkovine sv. Franje započela je u četvrtak, a održava se i u petak i subotu. Trodnevnica započinje u 18.20 sati molitvom Večernje, a nastavlja se pobožnošću devetnice sv. Franji i svetom misom. U subotu 3. listopada 2020., zadnjeg dana trodnevnice, poslije svete mise održat će se obred preminuća sv. Franje.
U nedjelju, 4. listopada 2020. na svetkovinu svetog Franje Asiškog svete mise su u 8.00, 11.30 i 19.00 sati dok je u 10.00 prva pričest na kojoj sudjeluju prvopričesnici i njihovi roditelji. Svečanu svetu misu u 19.00 sati predslavi don Tomislav Čubelić, svećenik koji je vodio trogirsku i splitsku katedralnu župu.